Muzaferović, koji ima slovenačko državljanstvo, već se nalazi iza rešetaka, dok Torić, državljanin Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama nije dostupan slovenačkim organima i veruje se da boravi u BiH.

Zahtevom za istragu obuhvaćeni su i Vita Varšič, Sara Štikavac, Luka Jemec i Miha Matul, državljani Slovenije, kao i Mila Lečić, Mirzet Okić i Senad Čuturić iz BiH.

Slovenačko tužilaštvo Torića, Muzaferovića, Lečić, Okića i Čuturića dovodi u vezu sa nedozvoljenim prometom naoružanja i narkotika. Varšič, Štikavac i Jemec sumnjiče se za poslove sa drogom, dok se Matul tereti za zločinačko udruživanje.

Prema rekonstrukciji istražitelja, Torić je naručivao naoružanje i obezbeđivao narkotike kojima je ono plaćano. Muzaferović je, s druge strane, navodno koordinirao nabavku i organizovao transport pošiljki.

Među poslovima koje policija pokušava da rasvetli nalazi se i narudžbina 12 automatskih pušaka AK-47 i ručnih raketnih bacača. Oružje je, prema sumnjama istražitelja, trebalo da bude uzeto iz tajnog skladišta u BiH i prebačeno do Banjaluke radi dalje primopredaje.

Veliki preokret u razotkrivanju mreže dogodio se nakon hapšenja Mehmeda Pajazetovića u Ljubljani zbog sumnje na podstrekivanje na ubistvo.

Policija je tada zaplenila njegov „ajfon“, a pregled uređaja otvorio je sasvim novi pravac istrage. Pronađena je komunikacija preko šifrovane aplikacije Olvid, fotografije različitih vrsta naoružanja, beleške o dugovanjima i podaci koji su, prema tvrdnjama policije, ukazivali na stanje robe u pojedinim skladištima.

Na uređaju su bile čak 54 fotografije oružja napravljene između 22. marta i 8. aprila 2025. godine.

Pajazetović je zatim dao iskaz kojim je, prema navodima slovenačkih istražitelja, ozbiljno teretio Muzaferovića i Torića. Zbog značaja informacija koje je pružio uključen je u program zaštite svedoka.

Policija ga opisuje kao operativnu vezu između ljudi koji su donosili odluke i osoba angažovanih na terenu. Navodno je organizovao prevoz, pronalazio vozače, koordinirao skladišta i učestvovao u dogovaranju isporuka.

Među pronađenim materijalom bila je i fotografija devet kilograma heroina. Istražitelji smatraju da se ta droga nalazila u Sloveniji i da je Muzaferović dao instrukciju da bude transportovana u Bosnu i Hercegovinu.

Saznanja slovenačkih službi potom su prosleđena policiji u BiH, nakon čega su 22. aprila 2025. izvršeni pretresi objekata povezanih sa Senadom Čuturićem i Mirzetom Okićem.

Kod Čuturića su pronađeni pištolj i municija, dok su u zemlji nedaleko od njegovog objekta policajci otkrili sportsku torbu. U njoj su bile dve automatske puške, više okvira i municija, kao i narkotici. Prilikom pretresa Okićeve kuće pronađeni su dodatna droga i meci.

Drugi deo operacije odnosio se na kokain. Istražitelji sumnjaju da su Vita Varšič i Sara Štikavac iz BiH u Sloveniju unele kilogram ove droge.

Po dolasku u Sloveniju, prema policijskoj verziji, Jemec, Varšič i Štikavac učestvovali su u skladištenju, pakovanju i daljoj prodaji narkotika.

Posebno je pitanje kako je Muzaferović, iako se nalazio iza rešetaka, uspevao da održava vezu sa ljudima na slobodi.

Istražitelji sumnjaju da mu je u tome pomagao Miha Matul. On je navodno skrivao Muzaferovićev mobilni telefon unutar zatvora i davao mu ga kada mu je bio potreban, omogućavajući mu da koristi šifrovane aplikacije i održava komunikaciju sa saradnicima.

Tužilaštvo sada pokušava da utvrdi koliki je stvarni obim poslova ove grupe, koliko je oružja i narkotika prošlo kroz njene ruke i na kojim su sve teritorijama njeni članovi bili aktivni.

Svi navodi protiv osumnjičenih za sada predstavljaju sumnje tužilaštva i policije, a o njihovoj eventualnoj krivici odlučivaće nadležni sud.

Hteo raketnim bacačem da sruši zid zatvora

Poseban deo slučaja odnosi se na sumnju da je Muzaferović pokušavao da organizuje sopstveni beg.

Prvi plan navodno je podrazumevao nabavku dijamantske žice kojom bi bile presečene metalne rešetke na prozoru ćelije, ali se od toga odustalo jer je procenjeno da bi takav poduhvat stvarao previše buke.

Istražitelji tvrde da se potom pojavila daleko opasnija zamisao — upotreba raketnog bacača kojim bi bio probijen zid zatvora.

Cezar je saradnicima navodno dostavio i tačnu lokaciju prostorije u kojoj se nalazio kako bi mogli da planiraju akciju.

Terete ga i za organizovanje ubistva Satka Zovka

Dino Muzaferović već je obuhvaćen drugim velikim krivičnim postupkom u Sloveniji zbog likvidacije Satka  Kekića Zovka 29. novembra 2024. godine u Ljubljani.

Tužilaštvo ga u tom predmetu tereti da je bio naručilac i organizator ubistva, dok su zajedno sa njim optuženi Jaka Bergant, Osman Koštić, Vili Sušnik i Roland Cretu.

Svi optuženi negirali su krivicu.

Postupak je dodatno zakomplikovan sporom oko zakonitosti pojedinih dokaza pribavljenih tajnim istražnim merama, a odluka višeg suda o žalbi tužilaštva na izdvajanje dela dokaznog materijala još nije poznata.