feta
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Grčku je pogodila teška epidemija ovčijih i kozjih boginja, zbog koje je ubijeno oko 417.000 ovaca i koza, saopštilo je nedavno Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane.

Od prvih slučajeva zabeleženih u avgustu 2024. godine bolest se proširila širom zemlje i regiona, a do sredine novembra registrovana su 1.702 incidenta. Preventivne mere nalažu uništavanje celog stada čim se otkrije zaražena životinja.

Gubitak četiri do pet odsto ukupnog stočnog fonda ozbiljno ugrožava proizvodnju mleka ključnog za feta sir, jednu od najvrednijih grčkih izvoznih roba. Proizvođači upozoravaju da manjak mleka povećava troškove i otežava snabdevanje – prošle godine izvoz feta sira vredeo je 785 miliona evra, od čega je najveći deo plasiran u EU i Veliku Britaniju.

Stručnjaci navode da male mlekare već trpe posledice, dok farmeri doživljavaju velike finansijske gubitke. Smatraju da državne kompenzacije od 132 do 220 evra po životinji nisu dovoljne. Kako je preneo „Agronjuz”, vlasti su kritikovane zbog sporog reagovanja i zbog toga što je Nacionalni komitet za kontrolu bolesti formiran tek u oktobru 2025. bez pravovremenih karantinskih mera.

Situaciju dodatno komplikuju nelegalni transport životinja i sumnje da je sprovedeno do milion neovlašćenih vakcinacija. Masovna vakcinacija se ne uvodi zbog rizika da Grčka ne bude proglašena endemičnom, što bi ugrozilo izvoz mleka i feta sira.

Bi-Bi-Si ističe da se ovčije mleko, koje se prodaje za proizvodnju feta sira, često naziva grčkim „belim zlatom”. Male mlekare već imaju problema sa nabavkom ovčijeg mleka, što bi moglo da znači moguću nestašicu fete u budućnosti. Iako cene još nisu porasle, to će verovatno biti posledica ako epidemija ne bude iskorenjena.

– Ograničena količina dostupnog mleka povećava troškove proizvodnje i otežava održavanje trenutnih količina fete na tržištu – rekao je za britanski javni servis profesor Dimitris Gugulis iz Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Tesaliji.

Približno 80 odsto grčkog ovčijeg i kozjeg mleka koristi se za proizvodnju feta sira, koji je zaštićena oznaka porekla u Evropskoj uniji (EU).

Inače, Grčka je ranije u EU vodila dugu i iscrpljujuću borbu da feta siru obezbedi oznaku zaštićenog geografskog porekla (PDO). To znači da se autentična feta može proizvoditi isključivo u Grčkoj, od ovčijeg mleka (ili do 30 odsto kozjeg) i po tradicionalnim metodama. Time je sprečeno falsifikovanje imena van EU, ali i pravljenje sira od mleka drugih životinja, poput kravljeg, što je najčešće bio slučaj. Drugi proizvođači mogu da proizvode slične sireve, ali ovaj naziv je rezervisan isključivo za grčke mlekare, što je potvrđeno i sudskom odlukom. Velika Britanija i posle izlaska iz EU, odnosno Bregzita, i dalje poštuje ovu odluku iz 2002. godine.

Kako se navodi na službenoj internet stranici Evropske komisije, tradicionalne metode proizvodnje direktno su povezane sa specifičnim klimatskim uslovima ove zemlje. Sa strmim planinskim padinama i toplom i suvom klimom, malo zemlje u Grčkoj bilo je pogodno za široko rasprostranjen uzgoj stoke. Umesto toga, Grci su se okrenuli farmama ovaca i koza koje su mogle da opstanu u ovim teškim uslovima. Stručnjaci napominju da specifičan ukus grčke fete dolazi od bogatstva pašnjaka na kojima raste 6.000 vrsta različitog bilja (od kojih je 15 odsto jedinstveno). U kombinaciji sa tradicionalnim metodama proizvodnje, ovo je ključni razlog što se prava feta može napraviti samo u Grčkoj, navodi EK, prenosi Politika.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading