Post, siguran put do zdravlja
Post, koji za mnoge ima verski karakter, može u značajnoj meri da pomogne očuvanju zdravlja, ali i sprečavanju nekih oboljenja.
shutterstock
Istraživanja su već potvrdila korist od hrišćanskog posta u prevenciji i lečenju hroničnih poremećaja i bolesti kao što su gojaznost, hipertenzija, povišene masnoće u krvi, metabolički sindrom, dijabetes, ateroskleroza, moždani i srčani udar, gangrena, masna jetra, depresija, seksualna disfunkcija i rak.
Pritisak se normalizuje
- Postizanjem unutrašnje duhovne ravnoteže u toku posta smanjuju se napetost i stres, što povoljno utiče i na smanjenje lučenja hormona koji izazivaju poremećaj krvnog pritiska, glikoregulacije, lipidnog statusa. Tako hrišćanski post povoljno utiče na krvni pritisak, vrednosti šećera i masnoća u krvi, što sve doprinosi prevenciji ateroskleroze i vaskularnih komplikacija, a smanjenje stresa je značajno za prevenciju kancera i autoimunih bolesti. Zato kažemo da je hrišćanski post metod prevencije i lečenja dijabetesa, ateroskleroze i kancera - objašnjava prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, internista endokrinolog iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i metaboličke poremećaje Kliničkog centra Srbije, autor knjige „Post, put u život“, koja je nastala u saradnji sa profesorom dr Vladimirom Vukašinovićem sa Teološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Naša sagovornica podseća da je post potpuno na liniji savremenih naučnih saznanja o zdravoj ishrani, a jelovnici koji se preporučuju tokom perioda posta najsličniji su vegetarijanskoj i mediteranskoj kuhinji.
- Hrišćanski post je jedinstvo duhovnog i telesnog posta i ima određene elemente vegetarijanske i mediteranske ishrane. Dijetetski režimi kroz ove načine ishrane imaju svrhu poboljšanja i održanja zdravlja, prevencije i lečenja hroničnih bolesti, dok post snaži volju za ispunjavanjem mnogo težih zadataka unutrašnjeg, duhovnog razvoja.
Pružite telu priliku da se regeneriše
Post i umerenost u jelu i piću važni su za održavanje duševnog i telesnog zdravlja. Mnoge bolesti nastaju kao posledica neusklađenosti duha i tela kod čoveka. Kada nakratko prestanete da jedete u danima najstrožeg posta, pružate telu priliku da se regeneriše, oslobodi toksina i dođe do samoozdravljenja.
- Budući da se hranimo loše, organizam najveći deo energije troši na varenje i ne ostaje mu dovoljno za eliminaciju toksina. Kada prestane unos hrane, organizam je primoran da se snabdeva iz rezervi koje je blagovremeno pripremio, na primer glikogena, koji se skladišti u jetri, a zatim se troše masni depoziti. Postoji teorija da ćelije tumora za vreme posta ulaze u stanje mirovanja, prestaju s deobom i rastom, što rezultira njihovim samouništenjem - kaže dr Vesna Dimitrijević Srećković.
Izbacite beli hleb i slatke napitke
Ona upozorava da se i u toku posta možete ugojiti ako jedete beli hleb, lisnato testo, proizvode bogate koncentrovanim šećerima ili pijete slatke napitke.
– Poseban rizik je stomačna gojaznost, koja je udružena s rizikom od drugih komplikacija kao što su povišen krvni pritisak i poremećaj masnoća i šećera u krvi.
Vrste posta
Totalni post - podrazumeva potpuno odsustvo hrane i pića i praktikuje se u određene dane. Preporučen je na takozvano Trimirje: prva tri dana Velikog posta, kao i na Veliki petak. Obavezan je od ponoći do Svete liturgije, svakog dana kada se ona služi. Suhojedenje - jedenje termički neobrađene hrane. Post na vodi - kada se sve namirnice spremaju isključivo na vodi, bez kapi ulja. Post sa uljem - podrazumeva se i spremanje s vinom. Post sa ribom - dozvoljeno je jesti ribu i riblje proizvode.