Česnica, pogača
shutterstock
Česnica, pogača

shutterstock

Foto: shutterstock

Česnica se mesi na dan Božića, rano ujutru, a jede se tog dana za ručak.

Znate li ko je sprema, kako se ukrašava i šta simbolizuje?

Zato u nekim krajevima Srbije česnicu ne mesi domaćica već domaćin - zato što se on bavi i njivom, usevima, žitom.

 

U nekim selima u Hercegovini česnicu mesi najmlađe dete u kući, a u selima u Bosanskoj Krajini mese samo žene koje su rodile sinove.

Da li ćete da je napravite kao pogaču, suvu pitu, proju, nije toliko važno, već da je umesite u dobrom raspoloženju, i da je pojedete u krugu porodice i ostalih osoba koje su vam drage i bliske.

Česnica se uglavnom i ukrašava, najčešće grančicama badnjaka, ali to nije obavezno.

Kada bude pečena, iznosi se na trpezu. Svi se okupe oko stola, domaćin zapali sveću, uzima kadionicu i okadi ikone i sve prisutne, a zatim predaje kadionicu nekom od mlađih članova porodice koji onda kadi celu kuću.

Običaji kažu da se zatim peva Božićni tropar, ali pošto danas nema mnogo onih koji znaju ovaj tropar, može naglas da se očita i Oče naš.

Kad se molitva završi, lomi se česnica. Ona se okreće kao slavski kolač, a zatim se rukama lomi na onoliko delova koliko ima ukućana.

Posle lomljenja česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i mirobožaju se, odnosno, kako je Vuk Karadžić zabeležio "Izljube se svi redom govoreći: Mir Božiji! Hristos se rodi! Vaistinu se rodi! Poklanjamo se Hristu i Roždestvu Hristovom!", a onda sedaju za sto.

Pšenica, mlada pšenica, badnji dan, Božić, pogača, badnjak

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija