Vavedenje
Wikipedia
Vavedenje

Wikipedia

Vavedenje, Foto: Wikipedia

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci. 

Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica je obeleženo crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru i spada među 12 najvećih i najpoštovanijih hrišćanskih praznika.

Pročitajte još:

 

Taj praznik, obeležen crvenim slovom u bogoslužbenom kalendaru SPC kao zapovedni praznik, slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.

"Napred su išle device, sa zapaljenim svećama, a za njima presveta Deva, ukrašena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevesti Božjoj", zapisano je u "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.

Slava manastira Hilandar

Vavedenje je slava manastira Hilandar na Svetoj Gori, pa će bratsvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaštitnice i zaštitnice čitavog Atosa.

Hilandar

Ognjen Radošević

Hilandar , Foto: Ognjen Radošević

Prema predanju, Bogorodica je jedina žena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete Zemlje.

Na pravoslavnim ikonama posvećenim ovom prazniku slika se Bogorodica u pratnji devojaka sa upaljenim voštanicama, a jedna od najlepših predstava je slavska ikona manastira Hilandar.

U Crkvi kralja Milutina u Studenici je jedna od najvrednijih i najbolje očuvanih fresaka sa istom scenom Vavedenja.
Na slavskim ikonama Vavednja slika se takođe i scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče.

 

Narodna verovanja i običaji

Ovaj praznik u našem narodu se naziva i Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, a smatra se ženskim praznikom. Posebno ga slave porodilje i žene koje ne mogu da rode, kako bi im Bogorodica zaštitila decu i podarila im porod.

Ovaj praznik slavili su i stočari koji tog dana, kako kažu verovanja, nisu uzimali u ruke makaze, srpove ili kose. Prema verovanjima u istočnoj Srbiji, na današnji dan na osnovu vremena moguće je predvideti rod useva – vedro nebo znači i dobre useve.

Ostali Bogorodičini praznici su Sretenje, Blagovesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), Mala Gospojina, kao i oni koji obeležavaju sećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.