Stres, nervoza, posao, ljutnja, bes,
Shutterstock, ilustracija
Stres, nervoza, posao, ljutnja, bes,

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Mnogi od nas zapadaju u loše raspoloženje i pre nego što se vikend završi. Ono što izaziva nedeljnu potištenost nije samo svest o tome da prestaje druženje s prijateljima i porodicom, već i uznemirenost i strepnja od radne nedelje koja nam predstoji.

Više od 81 odsto od ukupno 1.000 anketiranih u okviru novije studije izjavilo je da su sve uznemireniji što se nedelja bliži kraju, a skoro dve trećine slabo spavaju u noći na ponedeljak zbog straha od onog što ih čeka na poslu.

Pritom to nije karakteristično samo za ljude koji mrze svoj posao. Čak i oni koji tvrde da vole posao kojim se bave kažu da su anksiozni zbog očekivanja i preopterećenosti na poslu.

Kako dolazi do stresa

Mozganje o nečemu može da izazove refleks "bori se ili beži", zbog koga dolazi do pojačanog lučenja adrenalina u organizmu. Puls i krvni pritisak rastu, disanje je ubrzano, a višak kiseonika u mozgu izaziva stanje pojačane budnosti. Šećer i ostale hranljive materije prolaze kroz krvotok, snabdevajući organe i pojačavajući energiju.

žena, molitva, problemi, stres

shutterstock

Foto: shutterstock

Ukoliko mozak nastavi da razmišlja o opasnosti, tj. da brine zbog posla, organizam održava sisteme na maksimumu, izazivajući lučenje kortizola, hormona stresa. Stalni priliv kortizola drži nas u stanju uzbunjenosti.

Obično imamo potrebu da reagujemo na takav stres tako što radimo ono što podstiče lučenje endorfina, neurotransmitera koji popravljaju raspoloženje i deluju kao prirodni analgetici.

Vežbanje

Rekreacija je odličan izbor, jer je dokazano da ublažava ansioznost i depresiju, popravlja raspoložanje i povoljno utiče na san - a svet to pobeđuje nedeljni stres. Samo pet minuta aerobika ublažava anksioznost, tvrde stručnjaci.

Boravak u prirodi

Studija objavljena u aprilu ove godine pokazala je da samo deset minuta šetnje po parku u vašem gradu (tri puta nedeljno) smanjuje nivo kortizola u organizmu. Studija iz 2013, sprovedena u Velikoj Britaniji, pokazala je da obična šetnja po prirodi pomaže mozgu da dospe u stanje meditacije, a studija iz 2015. pokazala je da ljudi koji 90 minuta šetaju po prirodi (čak i u urbanim naseljima) imaju slabije izraženu aktivnost u regionu mozga koji je zadužen za ponavljanje negativnih misli. Dakle, manje su podložni mozganju.

Izbegavanje alkohola

Neki ljudi pribegavaju alkoholu u nadi da će se tako lakše izboriti s nedeljnom depresijom. Međutim, to je loš izbor: alkohol remeti uobičajeni ritam budnosti i spavanja, san je lagan, a samim tim se dramatično smanjuje kvlaitet odmora tokom noći.

Ljudi često izlaze i konzumiraju alkohol petkom i subotom, ali treba imati u vidu da se preterano konzumiranje alkohola dovodi u vezu s depresijom, samopovređivanjem, samoubistvom i nasiljem.

Što više pijete, to će više negativnih osećanja - anksioznost, gnev i depresija - isplivati na površinu, kažu stručnjaci.

Stres, nervoza, posao, ljutnja, bes,

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Smanjite korišćenje tehničkih uređaja

Možda vam ovo zvuči nemoguće, ali potrudite se da nedeljom što manje koristite mobilni telefon i, ako je ikako moguće, nemojte proveravati poslovnu elektronsku poštu. To što ste stalno pristupačni i na vezi, utiče da budete napeti čak i vikendom, samim tim, nema ništa od odmora.

Izbacite uređaje iz spavaće sobe, jer kasne poruke, imejlovi, razgovori i slično mogu da vam poremete san.

Napravite spisak "briga"

Nesvesna briga o svemu što treba da uradite u ponedeljak glavni je razlog lošeg sna, pa čak i nesanice. Primenite tehniku koju hvale savetnici za kontrolu stresa: napravite spisak svih stvari koje treba da uradite u ponedeljak, ili čak tokom cele nedelje, i to prema prioritetima. Ne samo da ćete lakše započeti posao u ponedeljak, već ćete se osloboditi briga.

Možete da napravite i spisak drugih stvari u životu zbog kojih brinete, ili samo zapišite na čemu ste zahvalni. Studije pokazuju da je to odlična metoda za učenje optimizma i pozitivnog stava prema životu.

Uvedite rituale pred spavanje

Zavisno od starosti, potrebno nam je između sedam i deset sati sna, ali mnogi spavaju manje od sedam sati.

Dobra vest je da možete da uvežbate mozak za bolji san, a jedan od načina je da stvorite odgovarajuće okruženje i uvedete ritual opuštanja pred spavanje. Ponavljanjem ćete naučiti mozak da prepozna kada je vreme za opuštanje i san.

Krenite od spavaće sobe. Neka vam krevet i jastuci budu udobni, a u prostoriji svežije: između 16 i 19 stepeni Celzijusa. Ne gledajte televiziju u spavaćoj sobi, kako bi mozak shvatio da je ta soba samo za spavanje.

Izbacite jarko osvetljenje, čak i plava svetlost računara i mobilnog telefona može da ometa. Eliminišite uznemirujuće zvuke. Čepovi za uši ili uređaji koji proizvode "belu buku" mogu da pomognu. Najmanje sat vremena pre nego što legnete, radite nešto što će vas opustiti, bilo da je reč o jogi, meditaciji, toploj kupki ili čitanju dobre knjige.