U Srbiji više od 50.000 ljudi umre zbog kardiovaskularnih bolesti! Ovo su glavni razlozi zašto dolazi do toga!
Na Svetski dan srca stižu alarmantni podaci da je od kardiovaskularnih bolesti u Srbiji prošle godine umrlo 52.663 ljudi, starih između 30 i 70 godina.
PROČITAJTE I:
* Mrzite šefa? Čuvajte se infarkta
* Da li srce zaista može da se slomi
U svetu svakog dana od posledica neke od bolesti srca i krvnih sudova umre prosečno 49.000 ljudi.
Bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih sudova godišnje odnesu 18 miliona života na svetu.
Šta su kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti globalno, a pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, konzumiranje alkohola, nepravilna ishrana i stres neki su od faktora za njihov nastanak.
Srce je najjači mišić u ljudskom telu.
Iako je snažno, nezdrava ishrana, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, stres i drugi faktori rizika mogu ga oslabiti i učiniti ga ranjivim za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih sudova su:
- koronarna bolest srca - bolest krvnih sudova koji snabdevaju srčani mišić
- cerebrovaskularna bolest - bolest krvnih sudova koji snabdevaju mozak
- periferna arterijska bolest - bolest krvnih sudova koji snabdevaju ruke i noge
- reumatska bolest srca - oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka zbog reumatske groznice, uzrokovano
streptokoknim bakterijama
- kongenitalna bolest srca - malformacije srčane strukture koje postoje pri rođenju
- tromboza dubokih vena i plućna embolija - krvni ugrušci u venama nogu, koji se mogu otpustiti i prebaciti u srce i pluća.
PREPORUČUJEMO:
Kardiovaskularne bolesti uzročnik su trećine smrti na svetu. Od toga 85 odsto izazvani su srčanim i moždanim udarom.
Srčani i moždani udari uglavnom nastaju blokadom koja sprečava dotok krvi u srce ili mozak.
* Rak u Srbiji godišnje odnese 20.000 života
* Zašto su ljudi jedina vrsta koju pogađa srčani udar
Najčešći razlog je nakupljanje masnih naslaga na unutrašnjim zidovima krvnih žila koje snabdevaju srce ili mozak.
Moždani udar može da izazove i krvarenje iz krvnih žila u mozgu ili iz krvnih ugrušaka.
Uzrok srčanih i moždanih udara obično je kombinacija faktora rizika.
Više od tri četvrtine smrtnih slučajeva od ovih bolesti dešava se u zemljama sa niskim i srednjim primanjima, navodi Svetska zdravstvena organizacija.
Procenjuje se da će broj umrlih od ove grupe bolesti do 2030. godine dostići 23 miliona i postati prvi uzrok smrtnosti širom planete, navodi se na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije „Batut".
Prevencija
Da bi se na vreme otkrile kardiovaskularne bolesti radi se skrining kardiovaskularnog rizika.
* Da li je zdravije biti vegan
* Superhrana koja produžava život
Gotovo 85 odsto prevremene smrtnosti i više od 50 odsto obolevanja od infarkta srca i moždanog udara može da se spreči merama primarne prevencije, navodi „Batut".
Prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost i pravilna ishrana mogu da pomognu u prevenciji.
- jesti dobro i pametno piti
- biti aktivniji
- reći ne pušenju
Saveti Svetske federacije za srce:
- smanjite slatke napitke i voćne sokove - izaberite vodu ili nezaslađene sokove
- zamenite slatkiše svežim voćem kao zdravom alternativom
- pokušajte da pojedete pet porcija voća i povrća dnevno - sveže, smrznuto, konzervirano ili sušeno - nema veze
- alkohol konzumirajte u skladu sa preporučenim smernicama
- pokušajte da ograničite prerađenu hranu koja je često bogata solju, šećerom i masnoćama
- budite fizički aktivni najmanje 30 minuta dnevno pet puta nedeljno umerenim intenzitetom ili 75 minutanedeljno jakim intenzitetom - igranje, hodanje, kućni poslovi, ples - sve se računa
- budite aktivniji svakog dana - penjite se uz stepenice, šetajte, vozite bicikl
- recite ne pušenju - to je najbolja stvar koju radite na poboljšanju zdravlja srca
Svetski dan srca obeležava se od 2000. godine nizom akcija širom sveta.
BONUS VIDEO:
Modni saveti Suzane Perić