doktor, ćulafić
printscreen/RTS
doktor, ćulafić

printscreen/RTS

doktor, ćulafić, Foto: printscreen/RTS

Profesor doktor Đorđe Ćulafić sa Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju, načelnik odeljenja za hepatologiju, rekao je u Jutarnjem programu RTS-a da većina ljudi i ne zna da možda ima problem s jetrom, jer su naročito hronična oboljenja u tom smislu podmukla - ne daju simptome.

Koji su prvi simptomi koji bi nas naveli da posumnjamo da s jetrom nešto nije u redu?

"Oboljenje jetre je podmuklo, ono ne daje izraženu simptomatologiju. Hronično, to su umor, koji pripišemo stresu i poslu, ili nelagodnost ispod desnih rebara... To je nedovoljno da se obratimo lekaru. Pomoći ćemo joj tako što godišnje radimo laboratorijske analize i da budemo umereni u svemu. Za početak, to je dovoljno. Svako odstupanje u hepatogramu zahteva da se utvrdi uzrok, uvek bi trebalo lečiti uzrok a ne posledicu", rekao je on.

Kada je u pitanju korona virus, prof. dr Ćulafić rekao je da korona izaziva probleme i s jetrom i izneo statistiku koja to, za sada, potvrđuje.

"Kako vreme odmiče sve više saznajemo o kovidu, naravno tu je i vakcinacija, i sve to zajedno daje nam više optimizma da ćemo se izboriti. U početku se mislilo da je oštećenje jetre uzrokovano medikamentima, naročito antibioticima, ali nedavno je u prestižnom hepatološkom časopisu objavljeno istraživanje u kojem se jasno navodi da je virus i u samoj jetri. U istoj studiji se navodi da je 45 odsto pacijenata imalo blaže oštećenje, 21 umereno a 6,4 odsto teško oštećenje jetre sa akutnim popuštanjem", rekao je on.

"U toj trećoj grupi, 69 je moralo da bude intenzivno lečeno, a mortalitet u toj grupi iznosio je 47 odsto. Naravno, ova treća grupa je jasno korelisala sa lošom plućnom funkcijom i teškom kliničkom slikom. Grupa sa blagim i umerenim oštećenjem, regeneracija je kod njih išla brzo kao i normalizacija stanja", rekao je prof. dr Ćulafić.

"Da li će do pacijenta koji je imao akutno oštećenje, doći do hroničnog, rano je govoriti jer kliničko-patološke studije još uvek nisu izašle, da bismo imali konkretne dokaze. Objavljuju se pojedinačni slučajevi kod pacijenata kod kojih je prva prezentacija kovida bila akutni hepatitis, a tek tada respiratorni simptomi. Ne bih znao zašto je tako, mnoga pitanja o kovidu još uvek su nerešena", rekao je on.