Med, hrana
Shutterstock, ilustracija
Med, hrana

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

S obzirom na to da med sadrži antioksidanse koji sprečavaju krvne ugruške, u grupi koja je uzimala med bilo je i manje srčanih i moždanih udara, ističe ona.

Osim toga, med poboljšava rad svih organa, podstiče umnu i fizičku aktivnost, povećava imunitet i daje snagu celom telu, te se brzo i potpuno apsorbuje. Poboljšava otpornost organizma na infekcije i zaraze jer ima antiseptičko delovanje. Uz to, izbacuje suvišnu vodu iz organizma.

Odličan je protiv rinitisa, prehlade i suvog kašlja, pogotovo kod dece. Čisti krv od toksina i pomaže kod anemije jer podstiče produkciju hemoglobina. Poboljšava upijanje lekova i čini ih delotvornijim, te štiti organizam od njihovih štetnih ostataka.

Međutim, nije svejedno da li ga konzumirate pre ili posle podne, kao ni da li uzimate dve ili pet kašika.

Ne samo korona, i ostali virusu haraju zimi, posebno kada imamo velike temperaturne razlike. Tada se najviše savetuje konzumacija meda jer snažno deluje na imunitet.

saće

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Da li med zaista ima takav "magični" efekat i da li možemo da preteramo sa unosom, pitanja su na koja je dala odgovor ruska nutricionistkinja Ana Košečkina.

"Ne postoje jasni standardi koji bi pokazali tačnu količinu meda koja se može pojesti u toku dana. Preporuke su pojedinačne i zavise od mnogih faktora. Najvažniji su navike u ishrani koje osoba ima. Ako jede puno slatkiša, ugljenih hidrata, glukoze i fruktoze svakog dana, onda svakako ne treba da preteruje sa medom. Ako se osoba pridržava balansirane ishrane, konzumira vrlo malo slatkiša, onda može sebi dozvoliti da pojede veću količinu meda koji sadrži puno glukoze, fruktoze i saharoze.

Da li ipak postoji neka količina koja se smatra optimalnom, koja je bezbedna a opet i dovoljno dobra za zdravlje, dr Ana kaže:

"Možemo da pretpostavimo da prosečna osoba dnevno pojede oko 100 grama šećera. A preporuka je nešto niža - od 70 do 90 grama. Šećer se nalazi u gotovo svim namirnicama. Zato je korisno unositi ne više od 3-5 kašičica meda dnevno da biste imali koristi, ali ne i da biste naneli štetu svom telu, kao na primer što su povećanje telesne težine, pojava karijesa, itd", kaže.

O zdravstvenim benefitima meda dosta se govori, ali da li je reč o mitu ili je ova namirnica zaista toliko moćna?

"Postoji vrlo popularan mit da med sadrži mnogo vitamina i mikroelemenata. Često postoje izjave da je 'med riznica vitamina'. Ali to nije istina. Sadržaj vitamina u medu je nizak, tako da ne treba računati da ćete redovnom konzumacijom meda nadoknaditi ovaj neophodni nutrijent. Ono što sigurno sadrži jesu antioksidansi. To su flavonoidi koji se nalaze u biljkama. U medu postoje enzimi koji takođe blagotvorno deluju na telo. Ali ne može se med smatrati 'lekom za sve'. To je više suplementarni nego lekoviti proizvod."

A kada ga je najbolje uzimati za najjači efekat, nutricionistkinja kaže:

"Mislim da to zavisi od toga sa čime ga uzimate. Ako se kombinuje sa proizvodima koji sadrže kofein, onda je bolje ujutru. Na primer, čaj ili kafu sa medom je najbolje uzimati prepodne. Med nema supstance za koje je važno da se uzimaju u neko određeno doba dana. Ali zbog činjenice da ima dosta ugljenih hidrata, verovatno je bolje da ga konzumirate u prvoj polovini dana, tako da telo ima vremena da ove sastojke iskoristi za energiju, a ne za masti", zaključila je.