rak, hrana, naučnik
Screenshoot youtube
Tumor, rak, kancer, bolest, leukemija, bolest

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Godine 1931. nemački naučnik Oto Varburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Dr Warburg je otkrio da je rak rezultat antifiziološkog načina života, piše Novi.

Antifiziološkim načinom ishrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću telo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kiseonikom.

PROČITAJTE I:

 

Ćelijska kiselost istiskuje kiseonik, a pomanjkanje kiseonika u ćelijama stvara kiselu sredinu.

Dr Varburg je rekao: “Pomanjkanje kiseonika i kiselost su dve strane iste medalje: ako neko ima jedno, ima i drugo”.

Ako imate previsoku kiselost, automatski će vam nedostajati kiseonika u organizmu; ako vam nedostaje kiseonika imaćete zakiseljen organizam. Kisela sredina je sredina bez kiseonika.

Stariji pacijent Lekar Doktor Penzioner

Shutterstock

Foto: Shutterstock

“Oduzmete li zdravoj ćeliji 35% njenog kiseonika, možete je pretvoriti u ćeliju raka za samo dva dana”, tvrdio je dr Varburg.

“Sve normalne ćelije imaju apsolutnu potrebu za kiseonikom, ali tumorske ćelije mogu da žive bez njega. To je pravilo bez izuzeća”.

PREPORUČUJEMO:

 

Tumorska tkiva su kisela, dok su zdrava alkalna.

U svom delu “Metabolizam tumora“, dr Varburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uslova: krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kiseonika).

Krv, krvna slika, analize

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Otkrio je, da su tumorske ćelije anaerobne (ne udišu kiseonik) i da ne mogu preživeti u prisutnosti visokih koncentracija kiseonika.

Tumorske ćelije mogu preživeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kiseonika.

Stoga, karcinom nije ništa drugo nego odbrambeni mehanizam, koji naše ćelije koriste da bi preživele u kiseloj sredini bez prisustva kiseonika.

Zdrave ćelije žive u alkalnoj sredini punoj kiseonika, koja omogućava njihovo normalno funkcionisanje. Tumorske ćelije žive u kiseloj sredini siromašnoj kiseonikom.

Kiselost i alkalnost organizma zavisi od hrane

Nakon što je završen probavni proces, hrana, zavisno od svog nutritivnog profila, stvara uslove kiselosti ili alkalnosti u telu.

Pojednostavljeno rečeno, alkalnost organizma zavisi o toga šta jedemo.

Kiselo ili alkalno stanje meri se PH skalom od 0 do 14, gde je 7 neutralna zona. Od 0 do 7 je kiselo, a od 7 do 14 je alkalno.

piletina, žena, hrana

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Naše ćelije, da bi mogle uspešno funkcionisati, trebaju imati lagano alkalan pH, malo iznad 7.

Kod zdravog pojedinca pH krvi nalazi se između 7,40 i 7,45.

Krv se neprestano sama reguliše kako ne bi upala u metaboličku kiselost.

Međutim, neka hrana zakiseljuje krv i zagađuje telo.

Hrana koja zakiseljuje telo:

- Rafinisani šećer i svi njegovi derivati. Od svih je najgori, jer nema belančevina, masti, vitamina ni minerala, samo rafinisane ugljikohidrate, koji škode gušterači. Njegov pH je 2,1 (veoma kiseo).

- Meso (sve vrste)

- Proizvodi životinjskog porekla – mleko i sirevi, jogurt itd.

- Rafinisana so

- Rafinisano brašno i svi njegovi derivati kao što su testenina, torte, keksi itd.

- Hleb

margarin maslac namaz

Profimedia

Foto: Profimedia

- Margarin

- Kofein

- Alkohol

- Duvan

- Sva industrijski prerađena i konzervirana hrana, koja sadrži konzervanse, veštačke boje, arome, sta bilizatore itd.

- Antibiotici i svi lekovi

Hrana koja alkalizuje:

- Svo sirovo povrće. Neko je kiselo po ukusu, ali u telu se menja i postaje alkalno.

- Voće. Na primer, limun unutar tela ima veoma visok stepen alkalnosti. (Nemojte da vas zavara njegov veoma kiseli okus).

- Bademi. Vrlo su alkalni.

- Integralne žitarice: jedina alkalizirajuća žitarica je proso. Sve su ostale žitarice lagano kisele, ali idealna prehrana treba i određeni postotak kiselosti pa valja jesti i nešto žitarica. Sve žitarice moraju se jesti kuvane.

- Med. Ima vrlo visoku alkalnost.

- Hlorofil. Zelene biljke sadrže hlorofil koji je veoma alkalan.

- Voda. Važna je za proizvodnju kiseonika. Uvek budite dobro hidrirani, pijte vode malim gutljajima tokom celog dana.

- Vežbanje. Vežbe pomažu održavati alkalnost organizma, jer daju kiseonik celom telu. Sedalačkii način života uništava život.

Vežba 2.

Alo!

Foto: Alo!

Hemoterapija ne leči nego pogoršava kiselost organizma

Hemoterapija zakiseljuje telo do te mere da ono mora posegnuti za alkalnim rezervama organizma, kako bi neutralizovalo kiselost žrtvujući minerale (kalcijum, magnezijum, kalijum) ugrađene u kosti, zube, udove, nokte i kosu.

Iz tog razloga primećujemo promene na osobama koje primaju hemoterapiju, između ostalog i opadanje kose.

Ostali lekovi takođe pogoršavaju kiselost organizma, pa ih valja izbegavati koliko je to god moguće.

Vitamini lekovi zdravlje tablete

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Ispravan pH

Kao što je naglašeno, potpuno je nemoguće da se rak pojavi u nekoj osobi koja se zdravo hrani, pije puno čiste vode i vežba.

Da biste se ispravno hranili, osigurajte sebi 60% alkalnu ishranu i izbegavajte proizvode koji su u većini kiseli, kao što su gazirana pića, slatkiši, brza hrana.

Ne zloupotrebljavajte so te je koristite što je manje moguće.

Ako ste bolesni, idealno je da vam ishrana bude 80% alkalna.

Imate li karcinom, savet je da alkalizujate telo što je više moguće. To možete postići uz pomoć ishrane, vežbe, izbegavanja stresa i dodatnog unosa hlorofila.

Sport trening vežbanje mišići trbušnjaci trčanje čučnjevi

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Mišljenja stručnjaka

Sve takozvane prirodne smrti nisu ništa drugo nego terminalna tačka zasićenosti tela kiselošću”, rekao je George W. Crile iz Clevelanda, jedan od najpriznatijih hirurga na svetu.

Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselosti u telu.” – Dr. Theodore A. Baroody, knjiga “Alkaliziraj ili umri” (“Alcalize or Die”):

Povećana zakiseljenost organizma uzrok je svih degenerativnih bolesti. Ako dođe do poremećaja ravnoteže i organizam započne skladištiti kiselost i toksine u većoj meri nego što ih može izlučiti, onda se javljaju bolesti” – dr. Robert O. Young.