doktorka, grujičić
printscreen/RTS
doktorka, grujičić

printscreen/RTS

 Foto: printscreen/RTS

Komisija Ujedinjenih nacija za lekove izglasala je uklanjanje kanabisa ili marihuane sa liste "najopasnijih droga", što predstavlja istorijsku prekretnicu u dugogodišnjoj borbi za prepoznavanje ove biljke kao važnog leka. Međutim, daleko je od toga da UN kanabis ne smatra problematičnom biljkom.

Negativan stav po pitanju legalizacije kanabisa u medicinske svrhe ima profesor dr Danica Grujičić, neurohirurg Kliničkog centra Srbije.

- Kanabis ima efekat na smanjivanje subjektivnih simptoma bolesti, poput mučnine, povraćanja i gubitka apetita. Na taj način gledano, ne treba se protiviti olakšavanju tegoba pacijentima. Ipak, ne postoji nikakav dokaz da kanabis ima lekovita svojstva, kao ni potvrda kliničke studije o njegovoj efikasnosti - kaže prof. Grujičić.

Profesorka upozorava da primena bilo kog neregistrovanog preparata nosi rizik od neželjenih dejstava.

- Dokazani su negativni efekti marihuane na organizam. Ulje kanabisa sadrži psihoaktivne supstance koje se nalaze na listi zabranjenih. Upotreba ovih preparata može da dovede do pogoršanja stanja pacijenata, posebno ukoliko se koriste zajedno sa standardnom onkološkom terapijom - smatra prof. Grujičić.

Jedinstven stav po pitanju upotrebe marihuane u lečenju najtežih bolesti još nije postignut kako u Srbiji, tako ni u svetu. Pojedine zemlje omogućile su potpunu legalizaciju, druge kontrolisani promet, dok su neke uvele potpunu zabranu kanabisa.

kanacis

printscreen/bbc

Foto: printscreen/bbc

Svi ljubitelji često ilegalne biljke marihuane danas slave njen dan, a legalna upotreba iz godine u godinu postaje sve zastupljenija u svetu. Uglavnom se koristi u medicinske svrhe, ali se takođe može konzumirati bez posebnog razloga.

Dan marihuane obeležava se svake godine 20. aprila, što je broj 420. Ljubitelji marihuane vole ovaj broj i često ga potpisuju pod fotografijama ili tekstovima koji imaju veze sa ovom biljkom, ali retko ko zna odakle taj broj potiče.

Iako mnogi misle da se ovaj broj koristi, jer je to šifra koju policajci kažu kada prijavljuju nekoga ko jede ovu biljku putem radija, to nije tačno. Mnogo je mitova koji objašnjavaju kakve veze ovaj broj ima, a najpopularniji je da je mala kompanija iz Kalifornije početkom sedamdesetih pušila svaki dan u 4:20 ujutru ispred statue francuskog biologa Louis Pasteur-a.

Druga popularna teorija je da u marihuani ima 420 aktivnih hemikalija, ali utvrđeno je da ova biljka sadrži više od 500 aktivnih sastojaka, ali samo njih 70 posebno utiče na mozak osobe koja je konzumira.

Šta god da je bilo, sigurno je da je broj vrlo brzo počeo da se koristi sve češće u ovom kontekstu, a komercijalizovan je kada su ga spojili sa datumom 20. aprila. Na današnji dan širom sveta danas se organizuju festivali, proslave i okupljanja na kojima se okupljaju ljubitelji marihuane.

I dok je za neke ovaj dan povod za slavlje, sreću i okupljanje, drugi ga vide kao odličnu priliku za širenje svesti o prednostima marihuane i za poboljšanje šansi njenom legalizacijom širom sveta. Činjenica je da ovaj dan postaje sve veći praznik, a velike kompanije koje zarađuju na kanabisu ulažu sve napore da ga učine što popularnijim.

Iako lekari tvrde da bi marihuana mogla da izazove velike zdravstvene probleme i pogorša postojeće bolesti, pokazalo se da marihuana u bilo kom obliku pomaže kod grčeva u mišićima, pomaže kod epileptičnih napada i čak zaustavlja širenje ćelija karcinoma u telu. Smanjuje anksioznost i usporava širenje Alzheimerove bolesti, a smanjuje bol kod pacijenata sa multiplom sklerozom. Takođe, zabeležene su koristi kod ljudi koji pate od PTSP-a.

Da ulje kanabisa ne treba ozakoniti odlučila je pre pet godina Radna grupa Ministarstva zdravlja za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

Ipak, prema procenama, hiljade pacijenata u Srbiji koristi ovu biljku u lečenju, i zbog toga se neki od njih nađu na udaru zakona pod optužbama za „prodaju opojnih droga".

kanabis

printscreen

Foto: printscreen

Jedan od njih je i Miloš Matejić iz Smedereva, otac petoro dece. Radnik, nikada osuđivan.

„Probao sam da spasim sebe, da bih sebi produžio život i to zbog moje dece, a ne da zaradim. Ali je to teško objasniti na sudu", rekao je Matejić za BBC.

Krajem 2020, Matejić je prvostepeno osuđen na tri godine zatvora za proizvodnju i stavljanje u promet opojne droge pošto mu je policija krajem 2018. godine na tavanu i u podrumu kuće pronašla jedanaest tek počupanih biljaka kanabisa.

Njegova žalba na presudu je odbačena i dobio je poziv da se 20. januara 2021. javi na izdržavanje kazne kazne u Zabeli.

„Znam da ne mogu da budem slobodan jer jeste bilo biljaka za koje sam znao da su protivzakonite. Kaznite me, ali ne kao kriminalca, jer to nisam", kaže Matejić.

Predlog odbrane da se zatvorska kazna preinači na godinu dana nije usvojena, ali je Matejić ličnom molbom predsedniku suda uspeo da odloži izvršenje kazne do 15. aprila, kako bi se pobrinuo za porodicu koju ostavlja da živi u teškim uslovima.

„Ostavljam porodicu skoro bez ičega, a mene neće biti tri godine. To me najviše boli i ubija psihički", kaže Matejić.

U Srbiji su do danas sve inicijative za izmenu zakona i legalizaciju marihuane u medicinske svrhe bile bezuspešne, dok sve više zemalja u svetu, Evropi i regionu lečenje kanabisom uvode u legalne tokove.

Ujedinjene nacije su skinule marihuanu sa liste najopasnijih droga u decembru 2020. godine na osnovu preporuke Svetske zdravstvene organizacije i ova odluka koja može da ima veliki uticaj na ispitivanja i korišćenje kanabisa u medicinske svrhe širom sveta.

U međuvremenu u Srbiji, posedovanje ili uzgajanje kanabisa radi lečenja je krivično delo, što dodatno otežava položaj pacijenata i njihovih porodica, dok država izostaje iz igre za deo kolača na vrtoglavo rastućem tržištu legalne marihuane i industrijske konoplje.

„Moja jedina namera je bila da ostanem zdrav"

Matejić već desetak godina ima povišene transaminaze u krvi - što ukazuje na moguće oštećenje ili neku bolest jetre.

Išao je kod lekara, uzimao terapije, ali nije bilo poboljšanja.

U njegovoj porodici je više članova umrlo od karcinoma, a Milošev otac je preminuo od raka jetre.

Od depresije i anksioznosti Miloš pati od sredine osnovne škole, kada je, kako objašnjava, spasao ocu život posle pokušaja samoubistva.

Psihičko i fizičko stanje su mu se popravili kada je probao ulje kanabisa koje je dobio od poznanika obolelog od raka, tvrdi Matejić.

Tada je i počeo da istražuje kako mu ova biljka može pomoći u lečenju.

„Rešio sam da i ja produžim sebi život. Imam petoro dece, potreban sam im normalan, svestan i zdrav pre svega", kaže 37-godišnji Matejić za BBC.

Dodaje da za biljku kanabisa mnogi znaju, ali se ne usuđuju da je koriste.

„Dok ne bude kasno, dok ih doktori ne otpuste iz bolnice da umru, pa se tada hvataju i ulja i svega", kaže on.

Za kupovinu na crnom tržištu nije imao novca ni kontakta, pa je od samonikle biljke koju je pronašao izdvojio seme i posadio ga iza kuće.

Pre nego što je stigao i da osuši i proba uzgoj - policija je upala u kuću.

Pored Miloša Matejića, početkom ove godine je na tri i po godine zatvora osuđen i Dragoljub Mrđić iz Beograda.

On kaže da je u kućnim uslovima gajio nekoliko biljaka kanabisa zbog lečenja epilepsije.

„Pre uzimanja kanabisa sam imao česte i ozbiljne napade, bio sam zaista bolestan čovek", kaže Mrđić, koji je u invalidskoj penziji tridesetak godina.

Prvo je pušio, a potom prešao na ulje, zbog čega su mu, tvrdi, epileptični napadi gotovo iščezli.

Sve do hapšenja početkom 2017. godine.

„Moja jedina namera je bila da ostanem zdrav, kao i da lečim brata i ženu", kaže Mrđić.

Njegov brat blizanac boluje od teške epilepsije, a supruga od bipolarne depresije i oblika šizofrenije.

I Matejić i Mrđić žalili su se Apelacionom sudu sa nadom da će presude biti odbačene ili kazne umanjene s obzirom na njihove životne okolnosti i motivaciju da uzgajaju marihuanu.

Da se konoplja koristila na našim prostorima kao lek otkrivaju stare srpske i jugoslovenske farmakopeje s početka 20. veka.

Farmakopeja je zvanični spisak uputstava za apotekare pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lekova i lekovitih sredstava, koje izdaje vlada ili nadležni organi.

Nauka se poslednjih decenija okreće ispitivanju lekovitih svojstava kanabis sative, ali ova biljka ima dugu istoriju upotrebe, verovatno hiljadama godina unazad.

Sve je više novih studija i istraživanja koja govore u prilog da kanabis, između ostalog, pomaže u ublažavanju mučnine kod hemioterapije, umanjivanju bolova kod pacijenata sa kancerom i drugih bolesti i stanja, ublažavanju grčeva i bola kod multiple skleroze, lečenju epilepsije, pa čak i potencijalu za smanjivanje određenih tumora.

Neurolog dr Milan Savić, zagovornik legalizacije u medicinske svrhe, predlagao je da se kanabis uvede kao simptomatska terapija za pacijente obolele od malignih i neuroloških bolesti, jer je „efikasnije i ima manje neželjenih efekata".

Od malignih tumora u Srbiji godišnje oboli oko 40.000 ljudi, a umre oko 21.000, od epilepsije boluje oko 70.000, oko 9.000 ljudi živi sa multiplom sklerozom.

THC je kanabinoid koji ima psihoaktivno dejstvo, a njegovo ulje, odnosno smola, dobija se ekstrakcijom iz cveta marihuane sa većim procentom THC-a. U Srbiji je ilegalno.

CBD je kanabinoid bez psihoaktivnog dejstva, čije se ulje dobija ekstrakcijom iz cveta industrijske konoplje, koji sadrži visok procenat CBD-a i do 0,3 odsto THC-a, koliko je zakonom dozvoljeno u Srbiji.

Iako je uzgoj industrijske konoplje legalan, ekstrakcija CBD ulja u Srbiji nije zakonski regulisana.

Postoje dokazi da CBD može biti efektivan u lečenju nekih oblika epilepsije i drugih stanja, dok dokaza o štetnosti po zdravlje ili izazivanju zavisnosti kod ljudi nema, navodi se u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije iz 2017.

Komisija za narkotike Ujedinjenih nacija uklonila je kanabis sa liste najopasnijih droga usvojene konvencijom 1961. godine na osnovu preporuke SZO.

Pre toga, kanabis i smola od kanabisa bili su na istoj listi kao i heroin, metadon, morfin, opijum i kokain.

lončar

tanjug

Foto: tanjug

Krajem septembra 2014. godine u srpskim medijima osvanuli su naslovi kojima je glasno najavljivana „legalizacija marihuane za lečenje".

„Za sve što daje rezultate u lečenju, pa i za marihuanu, Ministarstvo zdravlja neće praviti probleme da se uvede u medicinu", rekao je tada ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Naveo je da postoje studije koje pokazuju dobre rezultate primene kanabisa u medicini, ali da se neće uvoditi promene preko noći.

Ministarstvo zdravlja početkom 2015. obrazuje Radnu grupu za proces legalizacije upotrebe kanabisa u medicinske svrhe na zahtev udruženja Lekalizacija Srbije.

Zvanično je zahtev predao neurolog dr Milan Savić, direktor bolnice Sveti Sava, rekavši da će izmena postojećeg ili usvajanje novog zakona „spasiti mnoge ljudske živote, a mnogima obezbediti život dostojan čoveka i pored teških bolesti sa kojima se bore".

Zahtev je obuhvatao studije i istraživanja o dejstvu kanabisa u medicini ali i medicinsku dokumentaciju nekoliko stotina pacijenata koji su se kanabisom uspešno lečili ili još uvek leče od više vrsta oboljenja - teških karcinoma, multiple skleroze, dijabetesa, glaukoma, epilepsije i drugih.

Tu je bio i predlog izmene Zakona o psihoaktivnim supstancama, kao i nekoliko uspešnih modela kontrole gajenja i primene konoplje u drugim zemljama koje su ga legalizovale.

Radnom grupom, koju su činili predstavnici ministarstva zdravlja, policije, pravde i drugih relevantnih stručnih zdravstvenih i naučnih institucija, predsedavala je dr Danica Grujičić, koja je i danas na čelu Komisije za psihoaktivne kontrolisane supstance.

Uprkos dostavljenim studijama i dokumentaciji pacijenata donet je zaključak da ulje kanabisa ne treba legalizovati jer nema dovoljno dokaza da ono leči i da je bezbedno, te da je „neophodno sprovesti klinička randomizovana ispitivanja na ljudima".

U Srbiji je to trenutno nemoguće, jer kanabis nije legalan, što je istakao i doktor Savić.

Srpski političari o legalizaciji

slavica đukić dejanović

printscreen/RTS

 Foto: printscreen/RTS

Bivša ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović iz Socijalističke partije Srbije, izjavila je 2014. da legalizacija marihuane u medicinske svrhe ne znači legalizaciju droge.„Svaka supstanca može biti i lek i otrov. Stručnjaci na osnovu vrlo preciznih metoda utvrđuju šta je lek, koja je to doza koja se može dati pacijentu, kome se sme dati".

Sličan stav zadržala je i 2019, kada se iščekivao odgovor skupštine na predlog zakona o legalizaciji, rekavši da „primena kanabisa u trajanju od 90 dana može pomoći kod određenih formi multiple skleroze, glaukoma, a može biti i određena podrška osobama koje boluju od onkoloških bolesti, a imaju veliku mučninu posle primene citostatskih lekova."

Član Predsedništva Srpske napredne stranke SNS Vladimir Đukanović tada je izjavio ako medicinska struka kaže da je to korisno, zdravo i da bi moglo da utiče na lečenje karcinoma, da se u određenom segmentu to ulje legalizuje i dopusti.

Potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta je rekla da je stav njene stranke da je za sve što je u medicinske svrhe i čime se zaista pomaže ljudima u ozdravljenju, ali da to mora biti pod strogom kontrolom da ne bi došlo do zloupotreba.

Ministarka Gordana Čomić je rekla da je svakako za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe i da bi trebalo otvoriti i dijalog o razlozima zašto neke države potpuno legalizuju. „Posao zakonodavca je da, pre svega, vodi računa o zdravlju ljudi. Ako je ljudima za medicinske svrhe potreban, onda je naša dužnost da kažemo 'da'."

„Uz ekspertize s dobrim analizama uz pomoć stručnjaka, naravno da smo „za" da kanabis bude korišćen u medicinske svrhe" - izjavio je tada Nikola Stavrov iz LDP-a

Komentari (1)

Срба

20.04.2021 17:30

Ако је на рецепт за одговарајућу дијагнозу- у реду. Све остало- НЕ. Каква црна легализација?!?