Konzerva
Alo!/Rajko Ristić
Konzerva

Alo!/Rajko Ristić

Foto: Alo!/Rajko Ristić

Većina soli koju unosimo u organizam dolazi iz hleba i prerađene hrane - posebno polugotove ili konzervisane.

PROČITAJTE JOŠ I OVO:

 

Kako biste smanjili unos soli, konzervisanu hranu pre kuvanja isperite. Operite ih pod mlazom hladne vode pa tek onda pripremite. Osim unutrašnjosti konzerve važno je da operete i spoljni deo. Nikako nemojte zaboraviti da isperete i otvarač za konzerve nakon korišćenja.

 

Zamislite samo put koji su prošle od fabrike i kamiona do skladišta. Bile su u raznim rukama koje su ih stavljale na police, a koliko ih je tek kupaca primilo kako bi videlo sastav. Možda je i koja pritom pala na pod.

Prilikom otvaranja poklopca bakterije lako ulaze u hranu, a kako biste to sprečili, operite konzerve i obrišite ih kuhinjskim ubrusom pre upotrebe. To važi i za limenke piva ili sokova, a ako ih niste u mogućnosti da ih isperete pod vodom, upotrebite antibakterijske maramice.

Konzerva

Profimedia

Foto: Profimedia

Oštećene konzerve bolje nemojte da koristite jer postoji veća opasnost od prelaska hemikalija koje se nalaze u sastavu zaštitnog sloja konzerve, takozvanog bisfenola A (BPA), u hranu. Njihovo štetno delovanje utiče na hormonsku neravnotežu.

U domaćinstvu je konzervisana hrana najčešći izvor botulizma, opasnog trovanja po život izazvano bakterijom Clostridium botulinum. Jedan od znakova prisutnosti bakterije mogu biti naduvane konzerve koje šište prilikom otvaranja. Čak i samo udisanje plina ili male količine hrane na rukama može biti jako opasno, stoga je takve konzerve bolje ne koristiti.

Nakon otvaranja konzerviranu hranu prebacite u staklenu ili plastičnu posudu i čuvajte je u frižideru.