doktorka Olivera Đokić
printscreen
doktorka Olivera Đokić

printscreen

Foto: printscreen

Povišen krvni pritisak predstavlja jedan od glavnih problema savremenog doba i vodeći faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Mada je poznato da se najčešće javlja kao posledica loših životnih navika, stresa, nezdrave ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti, do pojave hipertenzije dolazi i iz drugih razloga.

Na nastanak primarne hipertenzije utiču genetski i neurogeni faktori, bolesti bubrega, povećan unos soli, gojaznost, pušenje, velika upotreba kafe i alkohola, profesionalna preopterećenost, psihička napetost, odsustvo kretanja i fizičke aktivnosti...

Sekundarnu hipertenziju izaziva dugotrajna upotreba lekova
"Uzroci sekundarne hipertenzije su najčešće kardiovaskularna, bubrežna, endokrinološka ili neurološka oboljenja, dugotrajna upotreba određenih lekova", kaže docent dr Olivera Đokić, kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".

I bubrežne bolesti mogu izazvati hipertenziju

I bubrežne bolesti mogu biti uzrok sekundarne hipertenzije i gotovo sve mogu povisiti krvni pritisak, a najčešće one hronične ili vaskularne. Koje su moguće neželjene posledice visokog krvnog pritiska?

"Može dovesti do hipertrofije srčanog mišića, ishemijske bolesti srca (angina pektoris, infarkt miokarda, iznenadna srčana smrt), srčane slabosti, poremećaja srčanog ritma, šloga i oboljenja perifernih arterija donjih ekstremiteta", ističe dr Đokić.

U kom životnom dobu se najčešće javlja i ko je najugroženiji?

"Ovo oboljenje, koja se nekada smatralo bolešću starih, danas je sve prisutnije u drugoj i trećoj deceniji života. Procena učestalosti hipertenzije kreće se od jedne trećine do jedne polovine odraslog stanovništva. A učestalost se povećava starenjem".

Da li i u kojoj meri promena životnih navika može da ublaži hipertenziju?

"Nefarmakološke mere sprovode se doživotno i nekada su samo one dovoljne za regulisanje krvnog pritiska. To podrazumeva promenu načina života i ishrane: smanjenje telesne težine kod gojaznih osoba, smanjenje unosa kafe, alkohola, namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i holesterolom, redukciju kuhinjske soli u ishrani, povećanje fizičke aktivnosti, veći unos hrane bogate mineralima i vitaminima (voće i povrće), prestanak pušenja".

Pritisak

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Svaki drugi!

U koje doba dana je najbolje meriti krvni pritisak?

"Najbolje je da se meri ujutru pre doručka, kada su njegove vrednosti najveće. Tada bi trebalo da budemo staloženi, oslobođeni stresa, kako se pritisak ne bi povećao. Merenje u jutranjim satima je preventiva protiv hipretenzije, koju mogu da prate glavobolje, zujanje u ušima i osećaj pritiska u glavi, što nekad predstavlja uvod u hronične srčane smetnje. Pacijenti koji imaju neregulisan krvni pritisak, nakon promene terapije potrebno je da više puta dnevno mere krvni pritisak. I zdravi ponekad to treba da urade kako bi potvrdili da su dobro", zaključuje dr Đokić.

Hipertenzija u trudnoći
Hipertenzija u trudnoći je udružena sa povišenim stepenom bolesti i, nažalost, letalnog ishoda majke i ploda. Žene sa stanjem "preeklampsija" razvijaju visok krvni pritisak i višak proteina u urinu nakon 20. nedelje trudnoće. Nastaje kao posledica defekta placente, usled čega delovi dospevaju u krvotok majke i izazivaju zapaljenski odgovor unutrašnjeg zida krvnih sudova i njihovog suženja