diktorka tatjana adžić
printscreen/tvprva
diktorka tatjana adžić

printscreen/tvprva

Foto: printscreen/tvprva

Direktorka kovid bolnice u Batajnici, Tatjana Adžić Vukičević je, gostujući u Dnevniku RTS-a, između ostalog rekla i da prema podacima domaćih virusologa, najviše kruži britanski soj virusa i da ga karakteriše velika prenosivost, teža klinička slika i veća smrtnost.

Takođe je istakla i da "ima naznaka da se u populaciji pojavio i brazilski soj".

Prema podacima naših eminentnih virusolaga, najviše se radi o britanskom soju virusa. Sad je i te kako uzeo maha. Ima naznaka od strane od mojih kolega da se u našoj populaciji pojavio brazilski soj. Svaki mutirani soj koji se pojavi je gori u smislu kliničke slike, širenja smrtnosti - kazala je Tatjana Adžić Vukićević.

Brazilski soj virusa nosi ime P.1, a primećen je u januaru u Brazilu. U međuvremenu, stigao je i do Evrope.

Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na "bodljikavom" proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ćelije. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboleli koronu i koji su stvorili imunitet. Pretpostavlja se i da taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se veruje kako su te promene nastale nezavisno.

Na pitanje da li je tok bolesti teži kod ovog soja još nema definitivnog odgovora.

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja pojedini lekari su skloni da kažu da nije. Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica, tako da je više smrtnih slučajeva rezultat pre svega činjenice da nema dovoljno mjesta na odeljenjima intenzivne nege i dovoljno respiratora. Međutim, naučnih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.

Što se delotvornosti vakcine tiče, ni tu nema jednostavnog odgovora.

Za sada se zna da vakcine AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uslovima stvaraju antitela i protiv soja P.1, ali zna se i da AstraZeneca nije toliko delotvoran protiv virusa sa južnoafričkom mutacijom B.1.351

Ipak, i sa drugim proizvođačima pokazalo se da vakcinisane osobe mogu da se inficiraju, ali je tok bolesti mnogo blaži. To bi moglo da znai i da postojeće vakcine makar donekle deluju i protiv soja P.1, ali istraživanja na tu temu su i dalje u toku.