doktor, Škorić
printscreen/tvprva
doktor, Škorić

printscreen/tvprva

 Foto: printscreen/tvprva

Autofagija je jedan od najpopularnijih pojmova u sferi nutricionizma u poslednjih nekoliko godina, a naučni princip na kome zasniva je nagrađen Nobelovom nagradom za fiziologiju i medicinu 2016. godine.

Sigurno ste već čuli za primere osoba koje su se "prepolovile" zahvaljujući autofagiji ili nekoj od njenih varijacija, kao što je fasting dijeta?

Autofagija zaista može poslužiti kao izvrstan metod za gubitak viška kilograma, ali je njena prednost pre svega čišćenje organizma, preciznije - čišćenje oštećenih ćelija, koja omogućava da se obnove i širom organizma stvore nove, zdravije ćelije.

"Autofagija je metabolički proces u sklopu kojeg se sve ćelije, znači ceo organizam, oslobađaju otpadnog materijala. To su pre svega oštećeni proteini, iz tih proteina kasnije nastaju aminokiseline, a iz njih kasnije novi proteini. Takođe, iz aminokiselina pod dejstvom hormona nastaje i glukoza, znači nastaje energija. Autofagija je jedan evolutivni proces, koji u suštini služi da se prevaziđu posledice gladovanja, međutim, mnogo važnije dejstvo autofagije je upravo čišćenje ćelija od otpadnog materija, oštećenih proteina...", rekao je hematoonkolog dr Dejan Škorić za TV Prva.

Za one koji možda ne znaju, autofagija podrazumeva da se nekoliko časova tokom dana jede, a najmanje 12 sati ne jede ništa.

"Bitno je da 16 časova ne jedemo, a vodu treba da unosimo, neophodno je. Ne sme da bude nikakav dodatak, recimo u čaju ne sme da bude šećer, tako da isključivo tečnosti možemo da unosimo. Može i kafa bez šećera".

A koliko obroka treba da imate u tih osam sati, koliko smete da jedete u toku dana?

"Individualna je stvar, ali bilo bi poželjno da u tih osam sati koliko se jede budu tri obroka. Naravno, i bitno je šta jedemo – ako neko upražnjava autofagiju ne znači da može da jede nezdravu hranu. Ne treba da jede viršle, mesne prerađevine, grickalice. Svodi se na to da treba zdravo da se hranimo, a uz zdrav način ishrane koji podrazumeva voće i povrće, crveno meso u maloj količini, često riba, maslinovo ulje, integralne žitarice i umerena količina mlečnih proizvoda, to je najzdraviji način ishrane. Ukoliko na to dodamo autofagiju, to će imati veoma povoljan efekat na naš organizam".

autofagija, mršavljenje dijeta, hrana

shutterstock.com

Foto: shutterstock.com

Ako se pitate zašto biste se toliko maltretirali jer ipak nije lako gladovati 16 sati, dr Škorić ima odgovor.

"Upravo gladovanje od 16h pokreće autofagiju i zbog toga je taj period od 16 časova kada ne unosimo hranu način kako ćemo pokrenuti autofagiju, koja ima brojna povoljna dejstva. Autofagija pre svega sprečava rano starenje, leči i sprečava brojne teške bolesti, navešću npr. neurodegenerativne bolesti, kao što je Alchajmerova, demencija, Parkinsonova bolest, maligne bolesti i što je najvažnije, aktuelno u vreme pandemije, autofagija sprečava nastanak teških oblika infekcija – bakterijskih, virusnih i gljivičnih".

On i sam priznaje da nije lako izdržati ovakav režim, a evo kada je najteže.

"Problem kod autofagije je što to baš nije lako, treba čovek sebe da natera da 16 sati ne jede. To bi značilo, recimo, da na primer, do šest popodne imate poslednji obrok, a sledećeg dana u 10 časova da imate doručak. Mada se autofagija često pokreće i posle 12 časova. Kažu da je prva tri dana najteže, kasnije se čovek navikne na taj režim ishrane i ti povoljni efekti jako dobro deluju na čoveka – povećava se nivo energije, raspoloženje se povećava, opšte stanje je mnogo bolje".

On ističe da je suština da se autofagija pokreće posle 12 časova gladovanja, a optimum je 16 časova, ali doktor kaže da ne morate baš striktno da se pridržavate pravila da obroke svakodnevno imate u isto vreme.

"Važno je naglasiti da autofagija nije nikakvo čudotvorno lečenje sa interneta, već naučno dokazan metabolički proces i metabolizam, koji svi mi imamo i možemo da pokrenemo sa tim periodom gladovanja od 12 do 16 časova. Naučno je dokazano da taj proces poboljšava mnoge funkcije u organizmu i sprečava mnoge bolesti", zaključio je dr Škorić, dodajući da je Japanac Jošinuri Ošumi 2016. godine dobio Nobelovu nagradu nakon što je "dokazao da autofagija deluje na neke teške hronične bolesti, u smislu prevencije, ali čak i lečenja, malignih bolesti".

PROČITAJTE JOŠ: