Vakcinacija, vakcina
SO Smederevska Palanka
Vakcinacija, vakcina

SO Smederevska Palanka

Foto: SO Smederevska Palanka

Iako je pojava krvnih ugrušaka kao sporedni efekat vakcinacije protiv AstraZeneka i dalje izuzetno retka i, prema EMA-i, opisana je u samo 222 slučaja među 34 miliona vakcinisanih ljudi i tako predstavlja hiljadu puta manji rizik od infekcije koronavirusom medicinska struka i javnost koji prepisuju andol ili aspirin nakon vakcinacije kako bi smanjili šansu za trombozu.

Zvanične stručne smernice na ovu temu još uvijek ne postoje, kao ni preporuke, ali poznato je da neki lekari savetuju svojim pacijentima nakon vakcinisanja niže doze lekova koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu, odnosno one iz 'porodice' Andola ili Aspirina.

Doktorka Vedrana Burilović, specijalista za transfuzijsku medicinu, rekla je da nije videla veliku štetu od takvog poteza.

Ali, naglašava, pod uslovom da se osobe unapred konsultuju sa izabranim lekarima, koji znaju zdravstveno stanje i moguću istoriju bolesti.

Ovakav stav ne znači da bi se ljudi nakon vakcinacije trebali nekontrolisano i neumereno bacati na pomenute lekove. Naprotiv: ona kao maksimalnu dozu preporučuje 100 miligrama jednom dnevno, po savetu lekara i pod uslovom da ne postoje problemi, poput čira na želucu. Dr. Burilović je objasnila svoju tezu koja, međutim, još uvek nije zvanična u praksi.

"Krvni ugrušci nastaju oštećenjem zida krvnog suda i aktiviranjem trombocita koji se tamo 'lepe', ali ugrušak nije stabilan dok se ne aktiviraju faktori koagulacije. Ljudi koji već imaju hiperagregabilno i hiperkoagulabilno stanje su pod terapijom i već su praktično zaštićeni od neželjenih efekata vakcine, ali oni koji ne znaju da imaju problem su nešto izloženiji. AstraZeneca je vektorska vakcina, poput naših 'klasičnih', koja može izazvati slabiji oblik bolesti kod pojedinaca, a COVID-19 je bolest koja oštećuje endotelij", objašnjava doktorka.

tablete

Profimedia

Foto: Profimedia

Ako imate čir na želucu, budite oprezni

„Dakle, ne vidim veliku štetu od uzimanja dvadeset ili trideset dana uzimanja andola ili aspirina, ali pacijenti moraju znati da li su ranije uzimali lekove iz te grupe i da li su imali neželjene efekte ili alergije, kao i pacijente sa oštećenim gastrointestinalnim sistemom treba biti posebno oprezan na stomaku koji bi mogao da krvari. Postoje i ljudi koji imaju mali broj trombocita iz drugih razloga i koji takođe mogu da krvare. Stoga su lekari, posebno oni porodične medicine, najkompetentniji za suđenje", dodaje.

„Ako osoba ima genetski oštećene faktore koagulacije, tada ovi lekovi ionako obično nisu dovoljni, već praćeni antikoagulantnom terapijom“, kaže dr Burilović.

Njen zaključak je zapravo jednostavan: ako je vakcinisana osoba prethodno uzimala Aspirin ili Andol, ako ima normalnu krvnu sliku i broj trombocita i ako ne pati od drugih bolesti ili čira na želucu - u dogovoru sa lekarom, mala doza ovih lekova ne bi trebalo da škodi.

U zvaničnoj literaturi ne postoji takav stav, ali je u praksi vrlo prisutan.

PROČITAJTE JOŠ: