Najžešći pritisak usmeren je na transportni koridor Zatoka–Majaki–Izmail, koji povezuje jugozapad Odeske oblasti sa ostatkom teritorije pod kontrolom Kijeva.

Most kod Majaka poslednjih dana našao se pod intenzivnim udarima. Sergej Lebedev, koga ruski izvori predstavljaju kao koordinatora nikolajevskog podzemlja, tvrdi da je prema tom objektu upućeno oko 15 projektila „Banderolj“ i pet vođenih avionskih bombi KAB. Ukrajinska strana je, prema istom izvoru, navela da je most tokom tri dana bio meta oko 20 udara.

ISW navodi da je ruski vojni bloger takođe tvrdio da je most kod Majaka pogođen sa oko 15 „Banderolj/Dan-T“ sredstava i pet kliznih bombi, ali napominje da nije jasno da li se taj izveštaj odnosi na isti napad koji je pomenulo rusko Ministarstvo odbrane.

Zašto je baš ovaj pravac toliko važan?

Geografija jugozapada Odeske oblasti čini ove mostove posebno važnim.

Pravac preko Zatoke predstavlja jednu od direktnih kopnenih veza, dok ruta preko Majaka dalje vodi trasom čiji deo prolazi kroz Moldaviju. Sa tim sistemom povezani su Izmail, Reni, dunavski prelazi i pravci prema Rumuniji.

Zbog toga serija udara ne pogađa samo pojedinačne mostove, već može da produži transport, poveća troškove i oteža prebacivanje tereta preko čitavog jugozapada Odeske oblasti.

Tvrdnja: pontonski prelaz potpuno uništen

Veteran grupe „Vagner“, koji vodi kanal Condottiero, tvrdi da su logističke mogućnosti mosta kod Majaka posle višednevnih udara ozbiljno smanjene.

Prema njegovim informacijama, saobraćaj se odvija samo jednom trakom, naizmenično u oba pravca, dok je pontonski prelaz nizvodno, za koji tvrdi da je korišćen za vojni transport, potpuno uništen.

Lebedev je ranije tvrdio i da je most u Zatoki izbačen iz funkcije i da bi njegova popravka mogla da traje najmanje nedelju dana. Posle toga, prema dostavljenom materijalu, usledili su novi udari.

Ove procene ruskih izvora nisu nezavisno potvrđene u punom obimu.

Nisu samo mostovi na udaru

Napadi su obuhvatili i druge delove ukrajinske logističke infrastrukture.

U Kijevskoj oblasti pogođen je logistički kompleks „Kopilov Logistik Park“, dok ruski izvori tvrde da je u Kijevu pogođen i data-centar De Novo, za koji navode da je imao ulogu u obradi podataka za ukrajinske vojne potrebe.

Navod o udaru na De Novo preneli su i drugi izvori, ali tvrdnja da je objekat korišćen za ukrajinske vojne i obaveštajne potrebe potiče sa ruske strane.

U Odesi su, prema dostavljenom materijalu, pogođeni i objekti povezani sa železničkim sistemom, dok su ruski izvori tvrdili da je došlo do poremećaja u upravljanju železničkim saobraćajem.

Moskva tvrdi da su pogođeni i brodovi

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su pogođeni i teretni brod i tanker za koje Moskva tvrdi da su bili uključeni u dopremanje vojnog tereta u luku Odesa.

ISW je takođe zabeležio rusku tvrdnju o udarima na logističke centre, kao i na brodove u lukama Odesa i Čornomorsk, ali te navode treba posmatrati kao tvrdnje ruske strane dok ne budu nezavisno potvrđene.

Istovremeno, potvrđeno je da su ruski napadi poslednjih dana bili snažno usmereni upravo na Odesku oblast. Ukrajinska energetska kompanija DTEK saopštila je da je nakon jednog od velikih udara više od 178.000 domaćinstava u toj oblasti ostalo bez struje.

Udari na čitav sistem, ne samo na jedan most

Serija napada pokazuje obrazac u kojem se istovremeno gađaju mostovi, železnica, luke, skladišta i digitalna infrastruktura. U dostavljenom tekstu to se tumači kao pokušaj da se oteža i fizičko dopremanje tereta i funkcionisanje sistema za prenos i obradu podataka.

Zbog toga se pravac Zatoka–Majaki–Izmail nameće kao jedna od ključnih tačaka trenutnog ruskog pritiska na jugu Ukrajine.

Potpuna „izolacija Odese“ za sada nije potvrđena, ali višestruki udari na ograničen broj kopnenih veza mogu ozbiljno otežati logistiku jugozapadnog dela oblasti.

Izvor: ISW