Prema navodima američkog „Blumberga“, koji se poziva na tri anonimna izvora upoznata sa razmišljanjima u Kremlju, rusko rukovodstvo razmatra dalje zaoštravanje rata u Ukrajini.

Kako se tvrdi, Putin smatra da američki pokušaji da se dođe do okončanja sukoba nisu doneli očekivane rezultate. Pregovori formalno nisu završeni, ali izvori navode da u Moskvi više nema mnogo optimizma da će u skorije vreme dovesti do prekida vatre ili šireg mirovnog sporazuma.

Kijev bi mogao da se nađe pod još većim pritiskom

1

Jedna od mogućnosti koja se navodno razmatra jeste intenziviranje napada balističkim raketama, uključujući udare na ključne infrastrukturne objekte u Kijevu.

Takav potez trebalo bi, prema tvrdnjama izvora, da poveća pritisak na ukrajinsko rukovodstvo, ali i da utiče na moral ruskih snaga.

U pozadini svega nalaze se i ruski zahtevi od kojih Moskva zasad ne odustaje.

Među njima se navode uspostavljanje potpune kontrole nad Donjeckom i obustavljanje ukrajinskih napada na ključnu energetsku infrastrukturu na teritoriji Rusije.

Kijev je takve zahteve do sada odbijao.

Najopasniji scenario

2

Najdramatičniji deo navoda odnosi se na mogućnost da bi, u slučaju daljeg pogoršavanja situacije, Moskva mogla da razmatra i taktičko nuklearno oružje.

Za takav scenario nema potvrde da je doneta odluka o njegovoj upotrebi. Ipak, prema navodima iz teksta, upravo je mogućnost dalje eskalacije izazvala zabrinutost i među državama koje održavaju bliske odnose sa Moskvom.

Tvrdi se da su Kina i Indija savetovale Putina da ne poseže za nuklearnim oružjem.

O mogućnosti ekstremne eskalacije ranije je govorio i turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan, koji se tokom prethodnih meseci sastajao sa Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima.

Fidan je naveo da se tokom njegovih razgovora u Rusiji govorilo o tome šta bi se dogodilo ukoliko bi rat iscrpljivanja prerastao u pitanje opstanka države.

Prema njegovim rečima, upravo u takvoj situaciji pojavljuje se opasnost od posezanja za „poslednjim resursom“.

Turski šef diplomatije tvrdio je i da je o toj opasnosti Ankara razgovarala sa zapadnim saveznicima, ocenjujući situaciju kao veoma opasnu.

Misteriozna poseta Moskvi

Dodatnu pažnju izazvali su navodi da je direktor CIA Džon Retklif u utorak, 25. avgusta, iznenada doputovao u Moskvu.

Prema dostupnim informacijama, u rusku prestonicu stigao je avionom C-17A iz Rige, a Moskvu je napustio svega nekoliko sati kasnije.

Zvanično objašnjenje razloga njegove posete nije objavljeno, pa zasad nije poznato da li je ona bila povezana sa ratom u Ukrajini, pregovorima ili nekim drugim pitanjem.

Ukoliko su navodi o razmatranju novih opcija u Kremlju tačni, naredni period mogao bi da bude posebno osetljiv, naročito zbog činjenice da se istovremeno govori o nastavku diplomatskih kontakata i mogućnosti ozbiljnog vojnog zaoštravanja.