Angela Merkel
EPA
Angela Merkel

EPA

Angela Merkel, Foto: EPA

Iako je Angela Merkel, koja je 2005. godine preuzela najvišu funkciju u Nemačkoj, odustala od rukovodstva u svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) u 2018. godini, obećala je da će ostati kancelarka do kraja mandata 2021.

Sada, nakon što je njena naslednica na čelu CDU-a najavila da se povlači, spekuliše se da je njeno odbijanje da napusti poziciju izazvalo stranačku krizu.

Sve veći broj ljudi unutar CDU u Berlinu smatra da bi Angela Merkel trebalo da otvori put novom lideru stranke i napusti mesto kancelara, prenosi Fajnenšl Tajms.

Prema pisanju lista, pozivajući se na stručnjake i neimenovane stranačke izvore, budući predsednik neće deliti sudbinu odlazeće liderke CDU Anegret Kramp-Karenbauer, koja je svoju ostavku najavila nešto više od godinu dana nakon što je preuzela funkciju, koju je jedan analitičar opisan kao "poljubac smrti" za Merkel.

Dok je iznosila svoju odluku Anegret je istakla da je podela uloga kancelara i lidera stranke "oslabila" CDU, dokazujući da je šema Merkelove “spektakularno propala”.

Nemoguća kohabitacija sa gospođom kancelarkom
Dok CDU sprema izbor nove stolice, bivši savetnik CDU-a Mičel Spreng napomenuo je da pokušavaju nemoguće, insistirajući na tome da ne mogu imati Merkel kao kancelarku, a drugog političara kao snažnog vođu.

„Oni žele snažnog novog lidera, ubedljivog kandidata za kancelara, a takođe žele da gospođa Merkel ostane na toj funkciji do kraja svog mandata. Ali ne možete imati sva tri ", rekao je, dodavši" Ovaj suživot će od početka uništiti njihov autoritet ".

Prema navodima medija, prigovor AKK-a bio je dočekan sa saosećanjem i razumevanjem i njen naslednik ne bi želeo da doživi istu sudbinu.
„Ko god bude izabran, neće želeti da ponovi eksperiment podele uloga lidera stranke i kancelara. Reći će Merkelovoj da ne može da nastavi”, rekao je neimenovani visoki zvaničnik iz Berlina.

Pravni izazovi za ostavku

To, međutim, nije jednoglasno stajalište, kako je jedan visoki zastupnik CDU-a rekao medijima, već to zavisi od toga kako će Merkel i budući lider stranke zajedno raditi.

"Ako imaju dobre odnose, onda nema razloga da ona ne ostane na mestu kancelara do kraja mandata", zaključila je poslanica.
Odnosi Merkelove i njenih potencijalnih kandidata se razlikuju: dok se jedan od njih, premijer Severne Rajne-Vestfalije Armin Lasket, smatra njenim vermin sledbenikom, ministar zdravlja Jens Spah i predsedavajući Odbora za spoljne poslove Bundestaga Norbert Rotgen mogli bi da se protive kancelarki.
Tu je i dugogodišnji kritičar njene politike prema migracijama, 64-godišnji advokat Friedrih Merc.

Čak i ako CDU postigne konsenzus o tom pitanju, prisiljavanje Merkelove da se povuče moglo bi da bude težak posao, jer „nemački Ustav ne pruža jednostavan način da se država oslobodi kancelara“, rekao je zvaničnik.

Glasanje o nepoverenju u Bundestagu moglo bi da propadne jer nema parlamentarnu većinu koja bi glasala za predlog, a socijaldemokrate su odbile da daju podršku drugim kandidatima i obećale su da će se držati koalicije s Merkel kao kancelarkom.