Evropska unija
EPA
Evropska unija

EPA

Evropska unija, Foto: EPA

Politikolog Aleksandar Pavić za Sputnjik kaže da mu ova odluka Evropske unije deluje kao jedan „orvelovski potez“ jer još ima nedoumica vezano za vakcine, tim pre što ni sve one nisu siguran odgovor na pandemiju imajući u vidu da se neprestano pojavljuju novi sojevi virusa, još virulentniji od prethodnih.

Sertifikat o vakcinaciji – put ka diskriminaciji

„Postavlja se pitanje – za koju bi to vakcinu bio izdat sertifikat? I to ne samo za koju verziju neke vakcine već i kog proizvođača? Dakle, da li će se ovde uvesti diskriminacija vakcina koje ne dolaze sa Zapada, odnosno da li će se sertifikat odnositi samo na vakcine poput Fajzera, Astra-Zeneke i Moderne ili i na ruske i kineske vakcine? A da ne govorimo o tome da li će ovim potezom biti uveden aparthejd u EU, odnosno da sa jedne strane budu oni koji su pristali da se vakcinišu, a sa druge oni koji to neće da učine“, napominje Pavić.
Iako je, kako kaže, očigledno da je cilj ove odluke da se olakša turističkoj branši, pogotovo u zemljama koje zavise od turizma, Pavić očekuje da će ovim povodom biti protivljenja i neslaganja od strane država članica. On ukazuje na opasnost da se unutar Evropske unije, koja treba da bude simbol liberalnih, demokratskih vrednosti u svetu, naprave građani „drugog reda“.

„Pod vidom borbe protiv pandemije ide se ka smanjenju i ukidanju ljudskih i demokratskih prava, a bez dovoljno jasnog objašnjenja i transparentnosti. Jasno je, dakle, da se EU u celini nije snašla u uslovima pandemije i to isključivo zahvaljujući tome što ima jednostran pristup u svemu ovome. Brisel se ograničio samo na zapadne proizvođače, čime je odstupio od načela slobodne konkurencije i ograničio izbor građana Unije kada je reč o vakcinama. Da je EU postupila kao Srbija i da je bila otvorena prema kineskim i ruskim vakcinama, danas bi imala mnogo manji problem. Rukovodstvo Mađarske, na primer, ne želi da bude talac takve politike i oni su se okrenuli ruskim i kineskim vakcinama“, navodi Pavić.

Evropska unija

Tanjug/AP

Evropska unija, Foto: Tanjug/AP

Upitna dostupnost podataka i ljudska prava

Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije ovu odluku Evropske unije vidi kao nastavak putnih restrikcija unutar EU od prošle godine, kada smo imali ili potpunu zabranu putovanja ili dozvolu putovanja uz negativne PCR testove.

„Pitanje je, međutim, kako će se tehnički sprovesti ova odluka, odnosno kada će se i kako uspostaviti sistem za izradu tog dokumenta, kao i šta bi taj dokument uopšte sadržao i za šta bi tačno sve mogao da služi. Sa druge strane, tu je jedno dugoročno pitanje – koja vrsta zdravstvenih podataka će biti dostupna široj javnosti i šta će biti sa pravima ljudi da se ne vakcinišu? Mislim da je potpuno očigledno da će u ovom kontekstu, u pandemijskim uslovima, ljudi koji ne budu želeli da se vakcinišu, ili ne budu stigli do vakcine jer su one još uvek oskudna roba, gotovo izvesno biti diskriminisani u odnosu na putne mogućnosti“, smatra Igrutinović.

Evropska unija

Shutterstock

Evropska unija, Foto: Shutterstock

Sada je, kako dodaje, pitanje i da li su razlozi za put neodložne, poslovne prirode, privatne ili turističke prirode, pa će ta fleksibilnost diktirati određenu vrstu političkog razgovora tokom leta, kada se može očekivati da ovaj režim stupi na snagu.

„Zdravstvo kao sistem nije bitna ingerencija Evropske unije, već je i dalje prepušteno nacionalnim državama. Tako su, izuzimajući Evropsku agenciju za lekove, sve ostale kompetencije, pa i mogućnosti da se fleksibilno tumači šengenski režim i ograničavaju putovanja, u rukama nacionalnih država“, objašnjava Igrutinović.

U osvrtu na to da li će određeni proizvođači vakcina, poput kineskih i ruskih, biti diskriminisani uvođenjem sertifikata o vakcinaciji, Igrutinović kaže da će to zavisiti od toga da li će Evropska agencija za lekove sertifikovati ostale vakcine.

„Tu, pre svega, mislim na „Sputnjik Ve“ koji je podneo zahtev, a s obzirom na rezultate naučnih istraživanja bilo bi zaista neverovatno da se ta vakcina ne registruje. Sa druge strane, EU je kasnila sa svim ovim stvarima jer je težila nekoj vrsti unifikovane politike i dinamike imunizacije, koja je naravno dosta spora i pod velikom baražnom vatrom sa raznih strana, što je u suštini i opravdano. Pitanje je da li će ovaj sistem biti uspostavljen od leta i da li će to biti obeležje turističke i letnje sezone, na šta bi samo poneke zemlje bile osetljive, poput Grčke, Italije i Španije, a nešto manje skandinavske zemlje ili Nemačka. Dakle, pitanje je implementacije ovih mera, što će tek onda otvoriti nešto konkretnije podele unutar same EU. Čini mi se da će pritisak pandemije i potreba da se taj kolektivni imunitet stekne što pre vakcinacijom, u suštini natkriti sve te probleme koji će se javiti u hodu“, kaže Igrutinović.

Evropska unija

EPA/Oliver Hoslet

Evropska unija, Foto: EPA/Oliver Hoslet

Ipak, zaključuje Milan Igrutinović, ostaje ta dugoročna bojazan u kojoj će meri naša lična zdravstvena istorija, naša lečenja i navike biti javno dostupni ili biti predati na uvid nekom službeniku.

„To kako će se ti podaci štititi jeste potpuno separatno pitanje, ali čini mi se da je na dugi rok zapravo i najopasnije.“

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je izjavila da će na zemljama članicama biti da donesu odluke o tome će moći da se radi sa sertifikatima, a da će se na nivou EU oni koristiti za funkcionisanje jedinstvenog tržišta. Ona je naglasila da će sistem podržavati informacije o vakcinaciji, negativnom pi-si-ar testu ili imunitetu osobe.

Pročitajte još: