Zemlja Atmosfera
Profimedia
Zemlja Atmosfera

Profimedia

Zemlja Atmosfera, Foto: Profimedia

U dvogodišnjem izveštaju o tome kako se svet nosi s katastrofama, UN upozorava da zbog novih rizika koje nismo predvideli prošlost više ne može biti vodilja za budućnost. Posebno se kao "novi rizici" po ljudske živote i imovinu navode zagađenje vazduha, bolesti, potresi, suše i klimatske promene.

PROČITAJ JOŠ:

Takođe upozorava na sve veći potencijal jedne vrste katastrofe u izazivanju ili pogoršavanju neke druge nepogode, poput obilnih kiša koje nakon šumskih požara uzrokuju odrone zemljišta.

Kalifornija požar

Profimedia

Kalifornija požar, Foto: Profimedia

"Ukoliko nastavimo živeti na isti način i nastavimo se ponašati jedni prema drugima i prema našoj planeti kao do sada, tada naš opstanak dolazi u pitanje", rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog savetnika UN-a na sastanku u Ženevi posvećenom smanjivanju rizika od katastrofa.

Ekstremne vremenske pojave su se u poslednjih 20 godina udvostručile, a prema izveštaju, nanose tako veliku ekonomsku štetu da su razvojni ciljevi UN-a u siromašnijim zemljama gotovo nedostižni.

PREPORUČUJEMO:

U 2018. je u svetu zabeleženo 1600 katastrofa, od monsunskih poplava u Indiji do šumskih požara velikih razmjera u SAD-u. Iste godine je usled katastrofa raseljeno 17,2 miliona ljudi, a od 2008. godine oko 265 miliona.

UN smatra da je potrebno uložiti više finansijskih sredstava u sprečavanje katastrofa i zaštiti najranjivijih grupa ljudi od posledica ekstremnih vremenskih pojava.

Na smanjenje rizika od katastrofa uloženo je od 2005. do 2017. oko pet milijardi američkih dolara, što je tek 3,8 posto sveukupne potrošnje na humanitarna pitanja, tj. manje od četiri na svakih 100 potrošenih dolara.