Kafić
Alo!/Masanori Jošida
Kafić

Alo!/Masanori Jošida

Foto: Alo!/Masanori Jošida

U poređenju sa drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak jer je građanima ostavila dosta slobode.

Za razliku od drugih zemalja širom sveta, Švedska u doba pandemije nije uvela stroge zabrane i kazne kako bi sprečila širenje virusa korona

Švedska vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje, jer veruje da će građani biti odgovorni i disciplinirani i poštivoti preporuke o distanciranju od drugih ili ostati kod kuće ako im nije dobro. I oni to zaista i čine.

UZDAJU SE U ODGOVORNOST GRAĐANA

Švedske vlasti su savetovale građanima da primenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbegavaju telesni kontakt sa ljudima i da rade od kuće ako je moguće. Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju iz opreza u njihovim domovima.

U poređenju sa drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak jer je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.

U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali je dopušteno sedenje za stolovima kafića i restorana. Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i dosad.

POLITIČKE ILI NAUČNE MERE?

Nekada glavni švedski epidemiolog Johan Giseke, sada savetnik Švedske zdravstvene agencije, rekao je da je “Švedska u najmanju ruku izuzetak na evropskoj sceni” i dodao da “misli da je to dobro”. Naveo je da su druge evropske države “napravile političke poteze” umesto naučnih.

Koliko bi švedska strategija mogla trajati, zasad se ne zna. Premijer Stefen Leven upozorio je u petak da predstoje “mnoge teške nedelje i meseci” i da će od toga dana biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umesto 500, kao dotad. Vlada je upozorila da bi time mogla biti pogođena venčanja, sahrane i uskršnja slavlja.

S druge strane, Nemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dve osobe, sa izuzetkom onih koji žive zajedno. Italija i Francuska su postupno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne jer je, prema oceni vlasti, previše ljudi ignorisalo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.

KRITIKA DELA NAUČNIKA

Neki naučnici ipak kritikuju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran. U otvorenom pismu vladi oko 2000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.

Profesor medicine Sten Linarson navodi da su naučnici zabrinuti jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike. “To je kao da znate da vam kuća gori, ali odlučite da ćete je gasiti kasnije. To nema nikakvog smisla. A opasnost je naravno da izgori cela kuća”, smatra taj profesor s uglednog Instituta Karolinska.

Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel tvrdi da je vladina politika kakva je sada, lakša za sprovođenje i učinkovitija u zaštiti javnog zdravlja nego što bi bile drastične mere, poput zatvaranja škola na četiri, pet meseci.

U Švedskoj, sa 10 miliona stanovnika, zaraza virusom korona potvrđena je do nedelje uveče kod 3700 osoba, od kojih je umrlo 110.

Učiteljica u penziji Suzana Moberg (63) navodi da ima poverenja u vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s virusom korona neće biti tako teško kao italijansko.

“Nisam jako zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja deca nisu bolesna i u nedelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće ceo dan”, dodala je Moberg.