Aleksandar Vučić i Si Đinping
Tanjug/Dragan Kujundžić
Aleksandar Vučić i Si Đinping

Tanjug/Dragan Kujundžić

Aleksandar Vučić i Si Đinping, Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Za kompaniju je retko ko čuo, iako je jedinstvena na celom svetu: u njoj se proizvode retki metali bez kojih današnja tehnologija ne može da funkcioniše. Fabrika postoji samo u Kini i nigde drugde, i upravo ovo postrojenje može biti tajno oružje Pekinga u sve napetijem trgovinskom ratu protiv SAD. Poseta kineskog predsednika Đangsiju zapravo je bila indirektan, ali istovremeno veoma jasan signal Vašingtonu i Donaldu Trampu, koji sve više podiže ulog u trgovinskom sukobu.

Kina je glavni svetski proizvođač retkih metala. S druge strane, američka industrija visoke tehnologije uvozi 81% retkih metala upravo iz Kine, i to ne kao sirovine, jer Kina to zabranjuje. Umesto toga, kompanije iz SAD upravo u Đangsiju sklapaju gotove komponente za svoje visoko tehnološke proizvode, uključujući i proizvode kompanije "Epl".

- Poseta predsednika Sija Đinpinga i vicepremijera Lijua Hea, inače šefa kineske delegacije u pregovorima sa SAD, jasna je poruka američkom predsedniku Donaldu Trampu: Ukoliko nas dovedete do ivice i trgovinski rat eskalira, upotrebićemo retke metale kao sredstvo odmazde protiv SAD - izjavio je za agenciju "Sinhua" Jang Kunhe, analitičar kuće "Pacific Securities", a preneo je "Blumberg".

 

Vladimir Putin, Rusija

AP/Mikhail Klimentyev

Koliko je "JL MAG Rare-Earth Co" važna i samoj Americi govori i činjenica da se ne nalazi na podužoj listi sankcionisanih kineskih kompanija koju Vašington konstantno dopunjuje.

Prema pisanju "Blumberga", ukoliko Kina ograniči izvoz retkih metala u SAD, američka industrija visoke tehnologije biće žestoko ugrožena, više nego ikada pre. Potencijalne kineske sankcije mogle bi da izazovu zemljotres u američkom tehnološkom sektoru, jer se retki metali koriste i u proizvodnji elektronike, vetroturbina, električnih automobila...

Daleko od toga da i sama Kina ne bi bila pogođena ovakvim merama, s obzirom da bi Amerika verovatno žestoko uzvratila. Bio bi to "pucanj u nogu", ali bi kineski proizvođači svakako dobili veliku pomoć države, s obzirom na princip ekonomije koji praktikuje Kina (sve kompanije su ili državne ili javno-privatne).

 

Donald Tramp i Vladimir Putin

EPA

Podsetimo, predsednik SAD je 15. maja potpisao izvršni ukaz kako bi "zaštitio američku informacionu i komunikacionu infrastrukturu od strane pretnje". Nedugo potom oglasio se i "Gugl", saopštivši da je ta kompanija suspendovala svu poslovnu saradnju sa kineskim "Huaveijem", te da mu ukida pristup tehnologiji i softveru "android" na kome radi najveći broj pametnih telefona na svetu.

Pre toga, u decembru 2018, američkim kompanijama zabranjeno je da koriste opremu koju proizvode "Huavei" i još jedna kineska kompanija, "ZTE".

Nakon Trampove najave da će dodatno povećati carine na uvoz kineske robe, indeks Dau Džons opao je za oko 450 poena, a S&P 500 za 1,9 odsto. Eskalacija trgovinskog rata imala bi značajne posledice i po evropska i azijska tržišta, gde bi indeks Stoxx 600, koji prati kompanije sa velikom, srednjom i malom kapitalizacijom u 17 evropskih zemalja, mogao da opadne za sedam odsto ukoliko dođe do pogoršanja situacije. Ovaj indeks je već sada pao za 3,3 odsto.

Donald Tramp ima vrlo specifičan, može se reći i sirov pristup međunarodnim odnosima, ali sudeći po signalima iz Pekinga, Kina i Si Đinping nemaju nameru da popuste. Dokle će se ići u pokazivanju mišića znaju samo njih dvojica, a svet se nada da će se trgovinski rat završiti što pre, jer ne šteti samo Kini i SAD, već preti da uruši čitavo svetsko tržište.

 

Kineski razarač brod ratni vojska mornarica

Printscreen