Redžep Tajip Erdogan
AP
Redžep Tajip Erdogan

AP

Redžep Tajip Erdogan, Foto: AP

Gasni projekti - "Turski tok", TAP i TANAP ključni su za vodeću ulogu koju krajem ove i početkom naredne godine u energetskim dešavanjima igra Turska, odnosno njen predsednik Redžep Tajip Erdogan. Bugarski premijer Bojko Borisov pokušava da mu parira, a grčki političari su, po svemu sudeći, izgubili svoju ulogu u balkanskim gasnim sagama.

Spajanje gasovoda TANAP i TAP, punjenje gasom cevovoda "Turskog toka" i svečana ceremonija puštanja u rad ovog gasovoda najavljena za 8. januar, veoma su bitni ne samo za Tursku koja postaje tranzitna zemlja za azijski gas ka evropskim potrošačima, već i za balkanske zemlje, koje se, konačno, oslobađaju zavisnosti od tranzita gasa kroz Ukrajinu.

Redžep Tajip Erdogan

AP

Redžep Tajip Erdogan, Foto: AP

"Turski tok" zaobilazi Grčku

Erdogan je, naravno, svoju ulogu u ovim dešavanjima, ključnim za sektor energetike, podigao na najviši nivo. Svečanoj ceremoniji u Ipsali, na tursko-grčkoj granici, gde je "Transanadolijski gasovod" (TANAP) (inače, najduži deo Južnog gasnog koridora kojim će se isporučivati gas iz Azerbejdžana ka Evropi) zvanično povezan sa "Transjadranskim gasovodom" (TAP), a time i sa Evropom, prisustvovali su predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev, premijer Gruzije Georgij Gaharija, predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković, srpski ministar energetike Aleksandar Antić, član Predsedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i mnoge druge zvanice, među kojima su bili i predstavnici Grčke, koji su napustili ceremoniju u znak protesta protiv "provokativnih izjava" turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Naime, Erdogan je na ceremoniji rekao da Turska neće prekinuti istraživanje i bušenje na obali Kipra i kiparske isključivo ekonomske zone. Prema njegovim rečima, na Sredozemnom moru se povređuju prava kiparskih Turaka na posedovanje energenata u šelfu Kipra, a Ankara "deluje u okviru međunarodnog prava i sada nikakvi povici neće naterati" Tursku da odatle povuče brodove koji se tamo bave ispitivanjem.

Ove gasne trzavice oko prava na podmorsko energetsko blago verovatno će još dugo biti kamen spoticanja između Turske i Grčke, a možda i predmet nekih međunarodnih arbitraža.

kipar, brod, nafta, gas,

printscreen twitter

kipar, brod, nafta, gas,, Foto: printscreen twitter

Grčka bez ruskog gasa

Međutim, ono što je sigurno, jeste da su Turci, po pitanju gasnih koridora, u boljoj situaciji od Grka, jer pored Južnog gasnog koridora, čiji su TANAP i TAP delovi, Turska ima na svojoj teritoriji i gasovod "Turski tok", čija je jedna cev (svaka sa kapacitetom za transport po 15,75 milijardi metara kubnih gasa godišnje) namenjena za lokalnu potrošnju, a druga za evropske potrošače ovog energenata. Iz Turske ova cev ide direktno u Bugarsku, a potom preko Srbije i Mađarske do Austrije.

Grčka, zemlja koja je nekada bila predviđena za ključnu na trasi drugog kraka gasovoda "Južni tok", koridora koji je planiran da preko Crnog mora od Rusije stigne do Bugarske, sada ostaje samo sa TAP-om, odnosno, ostaje bez direktnog snabdevanja ruskim gasom.

Turski tok

Tanjug/Dušan Aničić

Turski tok, Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Ne odustajući od promocije Turske kao energetskog, gasnog čvorišta, Erdogan je za 8. januar, drugi dan Božića po pravoslavnom kalendaru, najavio svečanost povodom starta gasovoda "Turski tok", na kojoj će, prema potvrdama iz Kremlja, učestvovati i predsednik Rusije Vladimir Putin. Iz druge cevi ovog gasovoda gas će, kao što je poznato, poteći tek naredne godine.

Bugarski premijer Bojko Borisov rekao je da će gas iz "Turskog toka" poteći kroz Bugarsku ka Srbiji do maja 2020. godine. U Srbiji postavljanje cevi od bugarske do mađarske granice treba da bude završeno do kraja ovog meseca, a ceo gasovod sa kompresorskim stanicama naredne godine.

Bojko Borisov posle proglašavanja pobede

Tanjug/AP

Bojko Borisov posle proglašavanja pobede, Foto: Tanjug/AP

Međutim, ne treba zaboraviti da Bugarska pored "Turskog toka" gradi i gasnu konekciju sa Grčkom, kako bi se mogla priključiti na gasovod TAP. Inače, predstavnici TAP-a najavljuju da će komercijalni tokovi gasa kroz TAP započeti u oktobru 2020. godine, a za kraj naredne godine predviđen je i završetak bugarsko-grčke gasne veze (kapaciteta tri milijarde kubnih metara gasa godišnje), što će obezbediti da Bugarska može da se snabdeva osim ruskim i azerbejdžanskim gasom iz nalazišta "Šah Deniz 2", preko Grčke.

 

Sedenje na dve stolice se isplatilo

Osim sa Grčkom, Bugarska gradi i gasnu konekciju sa Srbijom (gasovod Niš-Dimitrovgrad), ali i sa Rumunijom. Poput Erdogana i Bojko Borisov planira da njegova zemlja bude bitan igrač u tranzitu gasa iz Rusije i Azije ka evropskim potrošačima. Zato Borisov planira pored gasa iz "Turskog toka" i gas iz TAP-a.

Vladimir Putin

Tanjug/AP

Vladimir Putin, Foto: Tanjug/AP

A u celoj toj priči o gasnim koridorima Grčka pokušava da, bar najavljujući nove projekte, ostane aktuelni igrač. Otud, smatraju neki analitičari, njihovo uporno najavljivanje gradnje LNG terminala u Alksandropulosu kraj Soluna. Taj projekat, koji je još u početnoj fazi planiranja i traženja partnera (kako bi se obezbedilo finansiranje), u političkim izjavama grčkih zvaničnika se predstavlja kao ključan za smanjivanje evropske zavisnosti od ruskog gasa.

Kad se sve sabere, izgleda da se "sedenje na dve stolice" pokazalo isplativim i Turcima i Bugarima (za koje se do septembra sumnjalo da će ponoviti scenario sa odustajanjem od gradnje gasovoda "Južni tok"), jer će ove dve zemlje od naredne godine ubirati takse od tranzita i azerbejdžanskog i ruskog gasa.