Bolivija, Evo Morales
Tanjug/Juan Karita
Bolivija, Evo Morales

Tanjug/Juan Karita

Bolivija, Evo Morales, Foto: Tanjug/Juan Karita

* Evo Morales bivši predsednik Bolivije smenjen je posle 14 godina na vlasti i neuspelog trećeg reizbora

* Šta se zapravo krije iza pada Moralesa i da li je Bolivija zaista tako siromašna kao što se priča?

* Bolivija iako je ekonomski jedan od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, veoma je bogata prirodinim resursima i to ne sasvim slučajno litijumom?

Evo Morales bivši predsednik Bolivije smenjen je posle 14 godina na vlasti i neuspelog trećeg reizbora, posle serije okupljanja opozicionih partija i prelaska vojske i policije na stranu naroda.

Protivnici "lažu i pokušavaju da nas optuže za haos i nasilje koje su oni izazvali'', izjavio je Morales posle smene vlasti u jednoj od najsiromašnijih latinoameričkih zemalja.

 

 

Šta se zapravo krije iza pada Moralesa i da li je Bolivija zaista tako siromašna kao što se priča? Izgleda da to i nije tako. Otkud onda smena Moralesa i šta se zapravo krije iza svega.

Bolivija iako je ekonomski jedan od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, veoma je bogata prirodinim resursima i to ne sasvim slučajno litijumom. Procene govore da se upravo u ovoj zemlji koja leži na 3.600 metara nadmorske visine nalaze najveće svetske rezerve litijuma koji će u narednim decenijama imati status strateške sirovine zbog nadolazećeg doba električnih automobila.

Čuvenom trouglu bogatom litijumom pripadaju i Čile gde su takođe jaki protesti protiv konzervativne vlade, gde su pale i prve smrtne žrtve, a vojska izašla na ulicu i pucala na ljude prvi put posle 11. septembra 1973. godine, kao i Argentina. Za sad najbolje kapacitete za proizvodnju litijuma u komercijalnim uslovima ima Bolivija, gde se 2020. godine počinje masovna proizvodnja litijuma u fabrici koja je pod strogom kontrolom bolivijske vojske.

NAJČITANIJE VESTI:

 

Procene govore, a fabrika u trenutku, kad naredne godine izađe na svetsko tržište imaće sposobnost godišnje proizvodnje 15.000 tona litijum-karbonata. Putem litijuma kreno je i bivši bolivijski predsednik Evo Morales, koji je dok je još bio levičar i bivši famer podno Anda smatrao da je ekspoloatacija litijuma veoma važna, a kad je došao na vlast zacrtao je sebi plan da Bolivija postane četvrti svetski proizvođač litijuma na svetu do 2021 godine. 

Morales je u tu svrhu još 2008 osnovao državnu kompaniju Iacimientos de Litio Bolivianos (ILB). Ono što je interesantno u vezi ove fabrike bilo je da se ona udružila prošle godine sa nemačkom kompanijom ACI Sistems kako bi pomogla u razvoju kompleksa Uiuni gde će početi proizvodnja baterija za električna vozila za rastuće evropsko tržište.

Međutim, preokret je nastao kada se u igru uključila i Kina i grupa Ksinjiang TBEA u februaru ove godine kako bi pomogla kopanje litijuma u dva područja u Coipasi i Pastos Grandesu.

NAJČITANIJE VESTI:

 

Bolivija je inače pred nove predsedničke izbore saopštila da poseduje 21 miliona tona litijuma, što je dva puta više nego što je bila ranija procena. Još veća stvar jeste da se zalihe litijuma nalaze u području Salar de Uiuni, koji je glavna turistička atrakcija, zbog čega su ekolozi  izrazili zabrinutost da će se pejzaž nepovratno izmeniti kopanjem litijuma.

Ovde valja dodati i da je Kina trenutno najveći svetski potrošač litijuma, sa udelom od 63% tržišta. Prema procenama stručnjaka Kini će do 2025 godine trebati 800.000 tona litijum-karbonata godišnje kako bi zadovoljila rastuću potražnju za električnim vozilima.

Kineska kompanija Tiankui Lithium Corp. uzela je 24 odsto udela u čileanskom proizvođaču SKM, prošlog decembra, smeštajući se u “Litijumski trougao”, koji ima 80 odsto poznatih ležišta širom sveta.

BONUS VIDEO: PREDSEDNIK VUČIĆ ZA ALO.RS "Nema više nikakvih garancija! Nemojte da kukate što se naoružavamo!"

 

 

Australija i dalje proizvodi najveće količine litijuma

Proizvodnja litijuma u svetu porasla je za 23 posto u 2018. godini na više od 85.000 tona godišnje.

Australija je trenutno najveći svetski proizvođač litijuma, sa 51.000 tona godišnje, za njom slede Čile sa 16.000 tona, Kina sa 8.000 i Argentina sa 6.200. Do 2016. godine, Bolivija je uspela da proizvede samo oko 20 tona litijum-karbonata, navodi se na veb stranici Lithium Todai.