Mohamed bin Salman
print screen YouTube
Mohamed bin Salman

print screen YouTube

Foto: print screen YouTube

Saudijska Arabija je pandemijom korona virusa višestruko pogođena. S jedne strane se mora nositi sa naglim rastom broja inficiranih i globalnim padom cena nafte, a s druge strane joj preti povratak ultrakonzervativnih vehabija, ocenjuje DW.

Saudijska Arabija se bori sa korona krizom i tako što je sa drugim zemljama članicama OPEC-a postigla dogovor o drastičnom smanjenju proizvodnje nafte. U maju i junu proizvodnja bi trebalo da se smanji za 10 odsto. Reč je o najvećem smanjenju do sada.

Uprkos tome, države OPEC-a imaju poteškoća sa prodajom nafte. Globalna potrošnja je opala čak i do 30 odsto, a rezerve nafte svojim vlasnicima stvaraju troškove.

Kriza izazvana padom cena nafte dolazi u trenutku kada se Saudijska Arabija suočava sa naglim porastom broja inficiranih korona virusom. Među inficiranim je i, kako je izvestio Njujork tajms, 150 članova kraljevske porodice i to bi mogao biti razlog za vrlo rano uvođenje ograničenja slobode kretanja.

Mohamed bin Salman al Saud

AP/Alastair Grant

Foto: AP/Alastair Grant

Neke saudijske firme su ih otpustile, bez ikakve naknade. Slično je stanje sa stranim radnicima i u drugim zalivskim zemljama. Prema navodima Međunarodne organizacije rada, u tim državama živi oko 35 miliona radnika na privremenom radu i oni možda imaju važnu ulogu u mogućem širenju virusa.

DW ukazuje da pandemija dovodi u pitanje i unutrašnjepolitički kurs princa Mohameda bin Salmana, jer vehabije sada ponovo imaju veliku pažnju javnosti.

Svojom „Vizijom 2030", ambicioznim programom čiji je cilj da se kraljevina na vreme pripremi za eru u kojoj prihodi od nafte neće biti tako obilni, prestolonaslednik je bio potisnuo uticaj te ultrakonzervativne forme sunitskog islama.

rijad

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Osim toga, čini se da je princ svestan toga da prema vehabizmu u inostranstvu postoji ogromna zadrška, posebno u zapadnim zemljama, koje su važni trgovinski partneri kraljevine.

Imidž moderne, otvorene zemlje prilikom izgradnje i produbljivanja trgovinskih, ali i političkih i kulturnih veza sa Zapadom nije za potcenjivanje. Tako je od sada u ovoj zemlji ukinuta kazna - bičevanje. Sudije su navele da se dosadašnja praksa može zameniti zatvorom, novčanom kaznom ili obaveznim javno korisnim radom.