Američka vojska
Tanjug/AP
Američka vojska

Tanjug/AP

Američka vojska, Foto: Tanjug/AP

Izdvajanje za obranu poraslo je u odnosu na 2018. četiri posto, a u Evropi za 4,2 posto, piše u izveštaju Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).

Vojni su proračuni tako dosegli nivo od pre finansijske krize 2008., rekao je direktor IISS-a John Chipman.

Rast u Evropi može se pripisati dizanju panike zbog Rusije i stalnim pritiscima SAD evropskim članicama NATO-a da na obranu počnu trošiti dva posto svog BDP-a.

Vojne proračune najviše su u 2019. povećali SAD i Kina, za 6,6 posto.

Ruska vojska

Youtube/Printscreen

Ruska vojska, Foto: Youtube/Printscreen

Ulaganje u američku vojsku bilo je prošle godine najveće u poslednjih deset godina. Samo povećanje od 53,4 milijarde dolara odgovaralo bi sedmom najvećem vojnom proračunu na svetu.

Na obranu su u 2019. najviše trošili SAD (684 milijarde dolara), Kina (181 milijardu), Saudijska Arabija (78 milijardi), Rusija (61 milijardu), Indija (60 milijardi), Velika Britanija (54 milijarde), Francuska (52 milijarde), Japan (48 milijardi), Nemačka (48 milijardi) i Južna Koreja (39 milijardi).

Prema procenama NATO-a, Hrvatska je 2019. za obranu izdvojila 1,68 posto BDP-a ili 1,032 milijarde dolara (6,683 milijarde kuna). Godinu dana ranije potrošila je 966 miliona dolara ili 6,068 milijardi kuna.

Podaci IISS-a pokazuju da se vojna potrošnja u Aziji u poslednjih deset godina povećala za 50 posto, s 275 milijardi 2010. na 423 milijardi 2019.