Vijadukt most Đenova
Tanjug/AP

Apeli stručne javnosti o mostu Morandi čuli su se i pre samo dve godine, kada ga je profesor Antonio Brenčik sa Univerziteta u Đenovi nazvao "neuspehom inžinjerstva".

Vijadukt most Đenova

EPA-EFE/LUCA ZENNARO

Vijadukt most Đenova, Foto: EPA-EFE/LUCA ZENNARO

- Most je loš. Pre ili kasnije će morati da ga zamene - rekao je profesor Brenčik pre dve godine za italijanske medije.

I zamenik ministra saobraćaja Eduardo Riksi juče je rekao da građani koriste ovaj most dva puta dnevno, ali ipak nije srušen i ponovo sagrađen kako se razmatralo. Umesto toga godinama je popravljan, a najveći remont izvršen je devedesetih godina kada su postavljene i dodatne čelične grede.

Vijadukt most Đenova

Tanjug/AP

Vijadukt most Đenova, Foto: Tanjug/AP

Eksperti su urušavanje Morandija okarakterisali kao "vrlo neobičnim" događajem, prenosi britanski "Gardijan", ali veruju da može biti povezano sa popravkama koje su bili u toku, ali i olujnim nevremenom koje je oslabilo konstrukciju.

Prema rečima svedoka most je pao kada je u njega udarila munja, ali stručnjaci ističu da neće biti lako otkriti uzrok urušavanja. Ipak, u izjavama poznavaoca prilika izdvajaju se tri moguća razloga za tragediju.

Korozija

 

Jan Firt, bivši predsednik Instituta građevinskih inženjera i stručnjak za mostove, izjavio je da je dugačka struktura od jednog kilometra podržana sa dve kule "A okvira" pomoću posebnih kablova za ovakve mostove, i tako je izgrađena još 1960-ih godina.

Vijadukt most Đenova

EPA-EFE/LUCA ZENNARO

Vijadukt most Đenova, Foto: EPA-EFE/LUCA ZENNARO

- Budući da stoji sve te godine, moguće je da je došlo do određene korozije na betonskoj konstrukciji - rekao je Firt, ali nije želeo da nagađa dok istraga tek počinje.

Stalne popravke

Stalni radovi i popravke na vijaduktu takođe bi mogli da budu delomično odgovorni za kolaps, ističu stručnjaci, zbog čega možda nije bio dovoljno stabilan da izdrži poslednje oluje.

Most koji prolazi iznad tržnih centara, prodavnica, stambenih zgrada, železničke pruge Đenova-Milan i reke, bio je tema rasprava inženjera zbog velikih troškova održavanja. Cene samih održavanja u jednom trenutku su trebale da prestignu troškove same izgradnje, zbog čega su pojedini zahtevali da se on sruši i sagradi novi. Sa popravkama se već deceniju nakon što je pušten u promet.

Problematična kontrukcija

Prema rečima profesora Mehdija Kašanija sa Univerziteta u Sautemptonu, istakao je da je most sagrađen od armiranog i prednabregnutog betona još pre 50 godina. Kako je istakao, veliki broj mostova širom sveta napravljen je na isti način ali, koji pate od korozije ili prenapregnutih tetiva.

Šta je doprinelo kolapsu mosta utvrdiće dalja istraga, ali će se tražiti odgovor i na pitanje da li bi slični mostovi mogli da dožive istu sudbinu.

Tragaće se za odgovorima na niz pitanja, od uticaja korozije na armaturu, opterećenje zbog saobraćaja, uticaja vetra i zemljotresa koji mogu da zamore strukturu, efekte oluje koja je divljala u trenutku nesreće, ali i eventualni uticaj radova koji su bili u toku.

Komentari (1)

šone

15.08.2018 15:11

Dali će neko odgovarati za ovoliku pogibiju ljudi