Francuska zastava
Profimedia
Francuska zastava

Profimedia

Francuska zastava, Foto: Profimedia

Kandidatkinja krajnje desnice Marin Le Pen, koja je kao drugoplasirana ušla u drugi krug glasanja u kojem će se, 7. maja, suočiti s Makronom, u prvom krugu osvojila je 21,30 odsto glasova, prenosi Rojters.

Konzervativni kandidat desnog centra Fransoa Fijon dobio je 20,01 odsto glasova, dok je kandidatu radikalne levice Žan-Lik Melanšonu pripalo 19,58 odsto glasova.

Socijalista Benoa Amon osvojio je 6,36 odsto glasova, a nacionalista Nikola Dipon-Enjan 4,70 odsto glasova.

Među predstavnicima manjih partija, Žan Lazal dobio je 1,21 odsto glasova, Filip Putu 1,09 odsto, a Fransoa Aslino 0,92 odsto glasova, dok je Natali Arto zadobila poverenje 0,64 odsto francuskih birača, a Žak Šeminad 0,18 odsto glasača. 

Makron kritikovao Tursku

Favorit u predstojećem drugom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj, centrista Emanuel Makron, izjavio je danas da se ne slaže s putem kojim je Turska krenula s predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

"Duboko žalim zbog puta kojim je krenula Turska i ne slažem s tim", rekao je Makron kome će u drugom krugu 7. maja protivnik biti kandidatkinja ekstremne desnice Marin Le Penn.

Bivši ministar ekonomije je rekao da će Francuska, ukoliko on postane njen predsednik, "štititi demokratiju u svim zemljama", jer je "uloga Francuske da se drži vizije Evrope i njenih vrednosti".

Makron je i ranije kriitikovao održavanje referenduma u Turskoj o uvođenju predsedničkog sistema, navodeći da to glasanje "svedoči o sklonosti režima autoritarizmu".

Odnosi Turske i Francuske su zategnuti jer je Francuska pre nekoliko godina priznala da je otomanski masakr nad Jermenima bio genocid, a Makron je danas u Parizu prisustvovao godišnjoj komemoraciji.

Istoričari procenjuju da je u Otomanskom carstvu tokom i posle Prvog svetskog rata ubijeno milion ipo Jermena što smatraju prvim genocidom 20. veka.

Naslednica carstva, Turska Republika, proglašena 1923. godine, negira da je to bio genocid, već da su to bile žrtve građanskog rata i nemira tokom raspada Otomanskog carstva, čiji je broj preuveličan i da je pogibije bilo na obe strane. Turska navodi da je tada poginulo između 250.000 i 500.000 ljudi.

 

Komentari (1)

Baba

25.04.2017 14:43

Ko uopste moze glasati za coveka ,koji se ozenio svojom nastavnico 24 godine starijom ,u Americi ona bi sedela u zatvoru ,zavela ga kad je imao 15 godina