Izrael, Sovjetski Savez
printscreen youtube
Izrael, Sovjetski Savez

printscreen youtube

Izrael, Sovjetski Savez, Foto: printscreen youtube

 

Godine 2004. student na Univerzitetu Bar-Ilan otkrio je fascinantnu epizodu s kojom izraelska javnost nije toliko poznata: tajni rat između izraelskih i sovjetskih snaga tokom rata iscrpljivanja 1970. godine. Intervju sa veteranom sovjetske vojske koji živi u Sibiru u lokalnom listu o sovjetsko-izraelskoj bitki uhvatio je oko studenta Borisa Dolina.

„Sovjetske rakete poletele su u oluji dima i peska i okrenule se ka izraelskim Fantomima koji su se probijali kroz nebo. Izraelske vazduhoplovne snage snažno su pogodile sovjetske jedinice na zemlji“, pročitao je Dolin, potpuno uznemirivši ga.

„Sedeo sam tako ispred ekrana, kad sam pročitao da se Izrael borio protiv Sovjetskog Saveza. To je otprilike kao da sam pročitao da smo se borili protiv vanzemaljaca ", rekao je on. "Nikada ranije nisam čuo za to, a cela priča zvučala je potpuno neverovatno."

Ali kasnije je nailazio na sve više svedočenja sa ruske strane, i odlučio je da proširi potragu.

Izrael, Sovjetski Savez

printscreen youtube

Izrael, Sovjetski Savez, Foto: printscreen youtube

 

 

"Pregledao sam internet tražeći bivše sovjetske vojnike koji su se borili protiv nas tog prokletog leta, a odleteo sam i u Moskvu da se sastanem sa nekim od njih", kaže on. Čekali su ga u klubu za sovjetske veterane u moskovskom predgrađu, pretrpanoj maloj kancelariji. Neki od njih dali su mu memoare koje su napisali. Drugi su s njim razgovarali o svojim iskustvima. Na njegovo iznenađenje, saznao je da se oni sastaju jednom godišnje, a prisustvuju predstavnici egipatske ambasade i ruskog ministarstva odbrane, ali kada je pokušao da se pridruži događaju, dobio je jasan utisak da će biti neželjeni gost.

Takođe je otišao u Izraelski nacionalni arhiv, gde je sedeo i prošao kroz sanduke prepune dokumenata, tražeći svedočenja od pre pola veka u izraelskim izvorima.

Kad su se tačke povezale, otkrio je epizodu izuzetno važnu za nedavna dešavanja na Bliskom Istoku. Dok je uglavnom zaboravljeni Rat iscrpljivanja sukobio Izrael i Egipat jedne protiv drugih, u leto 1970. godine Izrael se prvi put našao u direktnoj konfrontaciji sa supersilama.

Istraživanje koje je Dolin sproveo za magistarski rad u Bar-Ilanu sada je objavljeno u knjizi (na jevrejskom): „Suecki zid - priča o tajnom ratu između Izraela i Sovjetskog Saveza“ (Kinneret Zemora Press).

Šta su ruske trupe radile u Egiptu tog vrelog leta? Ruske snage su tu raspoređene da brane interese Moskve na Bliskom Istoku tokom hladnog rata. Naime, Rusija je želela da prati izbliza američke podmornice i nosače aviona na Sredozemlju. Krajnji cilj Moskve bio je da bude u stanju uništiti američke raketne lansere pre nego što bi sama Moskva bila uništena nuklearnim raketama sa moru koje će Amerikanci lansirati, ukoliko stigne sudnji dan. 1970. godine, u jeku dugog rata između Izraela i Egipta, Rusija je počela da se brine da bi Izrael mogao da izbriše rusko vojno prisustvo u Egiptu i na taj način našteti svojoj sposobnosti da neutrališe američku nuklearnu pretnju.

Izrael, Sovjetski Savez

printscreen youtube

Izrael, Sovjetski Savez, Foto: printscreen youtube

 

Rešenje Rusa bilo je blokiranje izraelskih vazduhoplovnih snaga s egipatskog neba postavljanjem raketnih baterija zemlja-vazduh uz Suecki kanal.

Rat iscrpljivanja izazvao je izraelski odgovor koji je pretio sovjetskom uporištu u Egiptu... Sovjetski Savez je požurio da ga brani", kaže Dolin. koji se rodio u Kijevu 1981. godine i preselio se u Izrael sa roditeljima kao dete. "Sovjetima je pretnja strane sile - Izraela - koja je bila blizu neprijateljske supersile - Sjedinjene Države - počela da visi nad njihovim objektima i "do neke mere preti opstanku domovine", dodaje on.

U početku su Rusi pritiskali egipatskog predsednika Gamala Abdela Nasera da smiri stvari. Kada to nije uradio, Rusi su Izraelu preneli preteću poruku, zahtevajući da zaustavi svoje vazdušne napade u Egiptu. „Sovjetska vlada smatra ovaj napad provokativnim činom koji bi mogao imati vrlo ozbiljne posledice. Ovakve vrste agresivnih operacija ukazuju na to da izraelska vlada nastavlja veoma opasnim putem, očigledno bez razumevanja kuda bi to mogle voditi ovakve nesmotrene akcije “, navedeno je u ruskoj poruci. "Svu odgovornost za posledice ovih akcija ... snosiće izraelska vladu."

Ministar spoljnih poslova Moše Daian obavestio je Kneset odbor za bezbednost i spoljnu politiku o problemu. "Rusi ... su u prethodnici egipatskih snaga koje se bore protiv nas. Rusi takođe imaju žrtava, jer se nalaze na položajima koji su na samo 200 metara od nas. Ova situacija me čini tužnom. Ne bih izrazio saučešće ... ali ako su pogođeni, mora da postoji reakcija ", rekao je.

Nije se dugo čekalo na reakciju. 30. juna 1970. izraelski avioni tipa F-4 Fantom, koji su smatrani najnaprednijim takve vrste u svetu, prvi put su oboreni egipatskim protivraketnim raketama. Tri izraelska vazduhoplovca zarobljena su u Egiptu, a jednog je spasila izraelska vojska u operaciji koja je mogla proizaći direktno iz holivudskog filma.

Izrael, Sovjetski Savez

printscreen youtube

Izrael, Sovjetski Savez, Foto: printscreen youtube

 

Prvi avion koji je oboren, upravljao je pilot Rami Harpaz i navigator Eial Ahikar. Njih dvoje su se na vreme katapultirali i pali u egipatsko zarobljeništvo. Oba su umrli prošle godine. Tada je oboren Fantom pilota Iitzhak Pir i navigatora Iair David. „Raketa je eksplodirala vrlo blizu aviona i očigledno otkinula deo repa. Avion se počeo vrteti, nisam imao kontrolu nad njim “, rekao je Pir kasnije. I on je zarobljen. David se uspeo sakriti i helikopterom je spašen sa neprijateljske teritorije. Neki od ratnih zarobljenika kasnije su stekli slavu zbog prevoda koji su napravili od „Hobita“, dok su bili u zatočeništvu.

Egipatski vojnici na obalama Sueckog kanala, 1970.

Ruski vojnici koji su raspoređeni sa protivavionskim raketnim baterijama bili su ti koji su oborili izraelske avione. „Ispao je scenario iz noćne more, a Izrael nije bio u stanju da izdrži pretnju. Fantom nije uspeo protiv sovjetske raketne baterije", piše Dolin u svojoj knjizi, koja takođe detaljno govori o proslavama ruskog oficira, kapetana Valerianusa Malijauka, koji je postao heroj zbog toga što je prvi oborio izraelski fantom. Na tadašnjoj slici, vidi se kako stoji pored olupina aviona, jednom nogom na komadu metala.

 

Mesec dana kasnije, 30. jula, stvari su eskalirale kada je došlo do vazdušne borbe između izraelskih i sovjetskih aviona. Ovaj put su izraelske vazduhoplovne snage bile uspešnije. "Mlazni motori su urlikali, uzbuđeni povici ispunili su komunikacijsku mrežu, a rakete koje su ispaljene pogodile su svoje ciljeve", piše Dolin. "Sovjeti su bili u nevolji, nisu mogli da nanišane Izraelce i nisu otkrili da Fantomi ili Miraži "sede" na njihovim repovima", nastavlja on. Bitka je trajala šest minuta, a na kraju je u egipatskoj pustinji srušilo pet sovjetskih MiG-ova. Tri sovjetska pilota ubijena su, a dva su izbačena "pre nego što je njihov avion postao gomila spaljenog metala".

Ali neuspeh je usledio posle ovog uspeha. 3. avgusta, piloti izraelskih vazduhoplovnih snaga ponovo su naišli na sovjetskog neprijatelja. Konstantin Popov, komandant jedne od protivavionskih raketnih baterija, pucao je na avion kojim su upravljali pilot Iigal Šohat i navigator Moše Goldvaser. Avion je izgubio kontrolu i ušao u kovit. Par se katapultirao. Kad su se približili zemlji, naleteli su na mitraljesku vatru. Da li je iza toga stajao Egipat ili Sovjeti? Odgovor Izraelu ostaje nepoznat. Šohat je ranjen i zarobljen. Goldvaser je takođe zatvoren, mučen i umro je u zatočeništvu.

Odmah nakon što je oboren prvi avion, raketa je eksplodirala u blizini aviona pilota Raanana Neemana i navigatora Jorama Romema. Neemanova ruka bila je slomljena, ali njih dvoje su se uspeli bezbedno vratiti u Izrael.

 

Moše Dajan u Sinajskoj pustinji, 1978.

Dva komandanta baterija koja su bila odgovorna za ta dostignuća protiv izraelskih vazdušnih snaga kasnije su primila najveću čast Sovjetskog Saveza. Prekid vatre potpisan nekoliko dana kasnije 7. avgusta navodno je okončao rat iscrpljivanja, ali je to bila uvertira za još jedan rat.

On kaže, „Suprotno službenoj verziji, primirje nije bila izraelska pobeda nad Egiptom. Upravo suprotno, to je bio izraz izraelskog poraza od ruku efikasne i odlučne sovjetske sile. “Dolin dodaje:„ Suočavajući se sa strašnom snagom Sovjetskog Saveza, Izrael je mogao pokazati samo relativno ograničene sposobnosti. Našli smo se u borbi protiv diva, i bez pravog vojnog rešenja. "

Suština je, kaže, da su Rusi uspeli da drže podalje izraelske vazduhoplovne snage i stvorili su okolnosti za pokretanje rata Jom Kipur tri godine kasnije. "1973. godine, kada je egipatska vojska prešla kanal zahvaljujući naprednoj ruskoj protivvazdušnoj odbrani", objašnjava on. Takođe napominje da su, na sreću Izraela (a možda i celog sveta), dve strane, Izrael i Rusija, 1970. pazile da ograniče obim konfrontacije. To je u suštini bio „tajni rat“.

Zvanično priznanje da su izraelske i sovjetske oružane snage bile angažovane u borbama prisilile bi Sovjetski Savez da iskoristi sve svoje mogućnosti protiv Izraela, što bi SAD zauzvrat moralo da odgovori; ograničeni sukobi mogli su brzo prerasti u rat između supersila. Međutim, „sve dok je kriza ostala pritajena i držala se dalje od naslovnih stranica, Sovjeti su mogli da priušte da slede samo ograničene vojne ciljeve. Amerikanci bi se mogli pretvarati da se ništa ne događa i ostati izvan krize. A Izrael, koji je znao da će voditi gubitničku bitku protiv Sovjeta, morao se nositi samo sa malom sovjetskom snagom, a ne sa svom snagom komunističke imperije “, piše Dolin. "Donosioci odluka u Jerusalimu morali su da se izbore sa sukobom u kome je bilo nemoguće pobediti, koji bi mogao izmaći kontroli i eskalirati u krizu s nezaustavljivim posledicama", kaže Dolin. Kaže da bi Moskva odlučila da upotrebi veću silu protiv Izraela u širem obimu, „mi to ne bismo uspeli zaustaviti.“ Bitka bi bila „izgubljena od početka“.

 

Ovaj rat, naravno, ima aspekt koji je relevantan za Izrael 2020. Geografska arena je ovog puta drugačija - severni deo zemlje nego južni, Sirija nego Egipat, ali Moskva je opet na strani protivnika Izraela i uspostavila vojno uporište u blizini izraelske granice. "Rusi su ovde kao deo mnogo veće igre, a istovremeno se zapleću u lokalnu močvaru", kaže Dolin. Baš kao u ratu iscrpljivanja, Rusija je danas uvela napredni sistem protivvazdušne odbrane koji ograničava slobodu delovanja izraelskih vazduhoplovnih snaga.

Postoji jedna značajna razlika. Današnja Moskva je pod Putinom u direktnom kontaktu s Jerusalimom i održava se koordinacija između dve zemlje. Moskva 1970. nije imala diplomatske veze sa Izraelom nakon Šestodnevnog rata i direktno je pretila Izraelu. Ipak, kaže Dolin, „posledice tog tajnog rata između Jerusalima i Moskve i dalje odjekuju, kao i dileme koje je stvorio“.

Pitanja koja su tada postavljena su takođe relevantna i danas. Kao što Dolin objašnjava u svojoj knjizi, lista uključuje sledeće: Koje su granice izdržljivosti kada se suočite sa supersilama? U kom trenutku odlučite upotrebiti silu protiv toga? Šta radite da osigurate da supersila ne okrene svu svoju moć protiv vas? I šta vam preostaje da uradite kad vam planovi propadnu, kada vam avioni budu srušeni, vi ste samo jedan korak ispred katastrofe, a prijatelji su vas prepustili vašoj sudbini?

 

Dolin takođe smatra da Izrael u tom pogledu mora da poboljša svoje razumevanje ruskog mentaliteta. Koji je bio izvor neprijateljstva Rusije prema Izraelu i zašto je sarađivala sa neprijateljima Izraela? Dolin smatra da Izrael nije dobro shvatio motivacije Moskve i preporučuje da naši lideri uče iz prošlosti. Kaže da Izrael, koji je u to vreme bio zaokupljen neprekidnim sukobom sa svim svojim susedima, nije shvatio da Rusi razmišljaju i deluju u drugačijim, globalnim uslovima koji obuhvataju nacije i kontinente, a ne lokalne zemlje. Drugim rečima, Rusija je stajala uz Egipat, i sada Sirija, zbog složenijih interesa u mnogo širem kontekstu i nema nikakve veze sa arapsko-jevrejskim sukobom.

Nova knjiga je zamišljena kao prvi deo trilogije. Sledeći Dolinov istraživački projekat baviće se učešćem Rusije u prvom libanskom ratu. Zatim će ispitati novije događaje koji su obuhvatali period od rusko-gruzijskog rata 2008. preko prisjedinjenja Krima, ruske vojne operacije u Siriji koja je počela 2015. i do događaja zakazanog za kasnije ovog meseca, kada spomenik žrtvama opsade Lenjingrada iz Drugog svetskog rata biće posvećen u Jerusalimu, a prisustvovaće predsednik Putin. Prema rečima gradonačelnika Jerusalima Moše Lion, memorijal će "izraziti veliku srodnost i blisku vezu" između izraelskog i ruskog naroda.