Irena Sendlerova
Wikipedia
Irena Sendlerova 2005. godine, Foto: Wikipedia

Irena Sendlerova, ta tiha starica je u večnost otišla sa titulom heroja, koju nije volela. A zaslužila je. Itekako!

Tokom Drugog svetskog rata, nakon što je Nemačka okupirala njenu domovinu i uspostavila po zlu čuveni Varšavski geto, Sendlerova je što sama, a što uz pomoć istomišljenika koji su se protivili nacistima, krenula u neverovatno opasnu akciju - spasavanje jevrejske dece iz geta.

Kao socijalna radnica imala je dozvolu da ulazi u geto i proverava da li se pojavio tifus, pošto su nacisti strahovali da bi se ta opaka bolest lako mogla proširiti i van zidina.

Rizikujući život skrivala je jevrejsku decu u ambulantnom vozilu, nekada ih čak i kamuflirajući kao pakete, i izvodila iz geta.

Deca koju je spasila davana su na čuvanje Poljacima koji su bili dovoljno hrabri da rizikuju svoje živote i prihvate male Jevreje, ali i varšavskom sirotištu, katoličkim manastirima i raznim sveštenicima.

Irena Sendlerova je pravila precizne spiskove mališana sa svim podacima - gde su smešteni, ko su im roditelji, odakle su... Čuvala je sve informacije verujući da će rat proći, da će nacizam biti poražen, te da će ti mališani, ako im roditelji ne prežive, barem znati ko su i odakle su.

Uradila je nešto neverovatno. Spasila je oko 2.500 jevrejske dece!

PROČITAJTE JOŠ:

Bila je na rubu smrti zbog toga, pošto ju je zloglasni gestapo uhapsio i brutalno pretukao nakon što je otkriveno šta radi, a potom je i osuđena na smrt.

Ipak, spletom srećnih okolnosti, njena organizacija uspela je da podmiti vojnike koji su je vodili na streljanje i da je spasi sigurne smrti. Nemački stražari su je izmrcvarenu i na rubu smrti ostavili u šumi i otišli.

Do kraja rata Irena se krila od Nemaca i pazila na jevrejsku decu.

Kada je rat konačno završen, iskopala je tegle sa podacima o deci, koje je skrivala kao najveću tajnu. Tada je započela posao vraćanja dece njihovim roditeljima. Nažalost, većina roditelja stradala je u zloglasnom konc-logoru Treblinka.

U početku se za njeno herojstvo nije znalo, ali je onda istina počela da isplivala na površinu...

Godine 1965. izraelski muzej Jad Vašem uvrstio je Irenu Sendlerovu na listu "pravednika među narodima". U pitanju je spisak ljudi koji su spasavali Jevreje, a na kojem se nalazi i Oskar Šindler, nemački industrijalac koji je tokom Drugog svetskog rata spasio više od 1.100 Jevreja. Za njega gotovo sigurno znate, pošto je o tom poduhvatu Stiven Spilberg snimio čuveni film "Šindlerova lista". Ali o Ireni Holivud nije snimio takav blokbaster. Snimljen je, doduše, film "Hrabro srce Irene Sendlerove", ali nije prošao ni približno kao "Šindlerova lista".

I to nije jedina nepravda pre ovoj čudesnoj ženi...

Poljska je tek 2003. odala priznanje Ireni Sendlerovoj, dodelivši joj Orden Belog orla, najveću državnu počast za vojne i civilne zasluge. Godine 2007. je poljski parlament usvojio i rezoluciju kojom joj je još jednom odao priznanje za sve što je uradila na spasavanju jevrejske dece.

Ali iste godine se desila i neopisiva nepravda... Irena Sendlerova bila je nominovana za Nobelovu nagradu za mir koja je, umesto njoj, otišla Alu Goru, potpredsedniku SAD u vreme dva mandata Bila Klintona, koji je nagrađen za - aktivizam u oblasti globalnog otopljavanja!

Ipak, ovu neverovatnu ženu to nije nimalo pogodilo... Ostala je skromna i tiha, do kraja odbijajući da je tretiraju kao heroja.

„Želim da posebno naglasim da oni koji su spasavali decu nisu nekakvi heroji. Taj termin me veoma iritira. Obrnuto je tačno. I dalje me grize savest što sam učinila tako malo”, jedna je od rečenica po kojima će biti upamćena Irena Sendler, a možda i najbolja ilustracija toga kakva je osoba bila, jeste ova njena izjava:

„Svako dete koje je spaseno uz moju i pomoć svih divnih tajnih kurira koji danas nisu više živi, je opravdanje mog postojanja na Zemlji, a ne nešto zbog čega bih bila slavna.”

Irena Sendlerova, žena koja do kraja nije želela da bude smatrana herojem, ali koja tu titulu sa punim pravom zaslužuje.