Italija
Shutterstock
Italija

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Italija ulazi u četvrtu nedelju najveće nacionalne krize od Drugog svetskog rata. Kraj izuzetno teške situacije se ne nazire, naprotiv. Sinoč su svet obišle vesti da je u zemlji od korona virusa za 24 sata preminulo 475 ljudi, što je najveći broj smtnih slučajeva u jednom danu zabeležen bilo gde u svetu od početka širenja epidemije.

Od tog broja 319 smrtnih slučajeva je zabeleženo samo u Lombardiji, najteže pogođenoj regiji. Ukupan broj preminulih u zemlji u trenutku pisanja teksta iznosi 2.978, a zaraženih 35.713.

Od početka krize 22. februara, kada je Italija gotovo preko noći postala najveće evropsko žarište korona virusa, vlada je postepeno uvodila niz mera za obuzdavanje epidemije koje su u ovom trenutku praktično najrigoroznije na svetu, ne računajući kinesku provinciju Hubej koja je epicentar zaraze.

U potpunoj izolaciji je svih 60 miliona stanovnika u zemlji, iako je to trebalo da potraje do 3. aprila, vlada je donela odluku da se mera karantina produži do daljnjeg.

Crni bilans u Italiji nastavlja da raste iz dana u dan, polako prevazilazi rekorde ranije postavljene u Kini, ali stručnjaci upozoravaju da vrhunac epidemije u Italiji tek treba da nastupi.

Broj zaraženih i preminulih u zemlji varira u zavisnosti od regiona i na njega utiče čitav niz faktora, zbog čega je jako teško predvideti kada će on dostići svoj vrhunac, ali se mnogi stručnjaci slažu da će se to desiti najranije 25. marta.

Tim eksperata za zarazne bolesti na univerzitetu u Đenovi napravio je model koji predviđe evoluciju koronavirusa.

Model predviđa da će broj novozaraženih na dnevnom nivou vrhunac dostići između 25. marta i 15. aprila. Šta će se nakon toga dešavati zavisiće od politike italijanske vlade, ali i od ponašanja samih građana.

- Dostizanje vrhunca ne znači da ste bezbedni. To samo znači da je epidemija počela da usporava i da ćete za nekoliko dana imati zasićenje slučajeva na intenzivnoj nezi - rekao je profesor Đorđo Sestili, jedan od stručnjaka koji su radili na modelu.

I Italijansko nacionalno istraživačko veće (CNR) očekuje „značajno smanjenje“ stope rasta novih infekcija u regionu Lombardije i Milana od sledećeg utorka ili srede.

Zašto baš Italija?

Razlozi zbog kojih je baš Italija postala žarište u kome se epidemija otrgla kontroli i broj preminulih porastao vrtoglavom brizinom već su poznati - to je druga najstarija nacija na svetu, a poznato je da su stariji najugroženiji. Istovremeno, to je nacija sa izuzetno nedisiplinovanom omladinom koja se nije na vreme pridržavala preventivnih mera.

Testiranje, lek, laboratorija

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Ovo su potvrdili i istraživači sa univerziteta Oksford u radu objavljenom u časopisu "Demographic Science". Autori studije su došli do zaključka da je kriza eksalirala zbog dva razloga.

Pored toga što u Italiji 23 posto italijanskog stanovništva ima više od 65 godina, mladi ljudi češće provode vreme sa svojim bližnjima koji spadaju u stariju kategoriju nego što je to slučaj u većini drigih zemalja.

Pored toga što više komuniciraju i provode vreme sa roditeljima i bakama i dekama, mladi Italijani često i žive sa njima u porodičnim zajednicama.

Takva demografska istraživanja biće od presudnog značaja za suočavanje sa pretnjama u drugim delovima sveta, jer se sve više zemalja bori sa smrtonosnom pandemijom. Ovakva istraživanja nam pružaju saznanja o tome kako se virus prenosi u porodicama i zajednicama, što može biti od presudnog značaja za borbu protiv virusa.

Ovo su potvrdili i istraživači sa univerziteta Oksford u radu objavljenom u časopisu "Demographic Science". Autori studije su došli do zaključka da je kriza eksalirala zbog dva razloga.

Pored toga što u Italiji 23 posto italijanskog stanovništva ima više od 65 godina, mladi ljudi češće provode vreme sa svojim bližnjima koji spadaju u stariju kategoriju nego što je to slučaj u većini drigih zemalja.

Pored toga što više komuniciraju i provode vreme sa roditeljima i bakama i dekama, mladi Italijani često i žive sa njima u porodičnim zajednicama.

Takva demografska istraživanja biće od presudnog značaja za suočavanje sa pretnjama u drugim delovima sveta, jer se sve više zemalja bori sa smrtonosnom pandemijom. Ovakva istraživanja nam pružaju saznanja o tome kako se virus prenosi u porodicama i zajednicama, što može biti od presudnog značaja za borbu protiv virusa.