Angela Merkel
EPA/CLEMENS BILAN
Angela Merkel

EPA/CLEMENS BILAN

Angela Merkel, Foto: EPA/CLEMENS BILAN

Mnogo toga što je dogovoreno moglo se predvideti. Takozvani lokdaun se produžava, zasad do 28. marta.To je bilo i nužno uprkos tome što mnoge radnje i samostalne preduzetnike dovodi u nezavidnu situaciju. Brojke još uvek ne dozvoljavaju da se mirne savesti može dopustiti otvaranje, pre svega i zbog toga što se mutirane varijante virusa sve češće pojavljuju u Nemačkoj, piše Deutsche Welle.

Ali isto tako je bilo predvidljivo da će se nekim sektorima otvoriti perspektiva otvaranja. Poput terasa kafića i restorana, muzeja i delimično prodavnica. I povezivanje otvaranja sa sedmodnevnom incidencom ispod 35, što bi trebalo doneti neku vrstu olakšanja, bilo je za predvieti. Druga je stvar pitanje da li je to u ovom trenutku uopšte pametno.

Ali sve to ne ukazuje na trenutni gorući problem u Nemačkoj: još uvek se premalo vakciniše. U SAD-u novi predsednik najavljuje vakcinisanje svih građana do kraja maja. U Nemačkoj je nakon gotovo dva i po meseca od početka akcije vakcinisano jedva pet posto građana. Doduše uglavnom se radi o najstarijima i najugroženijima, ali to ne skriva činjenicu da proces zapinje na temeljnim pitanjima.

Na primer: brzina vakcinisanja. Incidencija se ne snižava samo svakodnevnim merama, nego i imunizacijom. Što je moguće brže, što je moguće više. Sedam dana u nedelji, 24 sata dnevno. Nemački mediji su još pre Božića slavili dolazak prve vakcine. Nakon toga se dugo vremena nije dogodilo ništa. Sad je ipak postignut dogovor oko toga da od aprila u imunizaciju budu uključeni i lekari u svojim ordinacijama. Merkel priznaje kako postoji "prostor za povećanje broja vakcinacija".

Drugi primer je tzv. taktična vakcinacija. U drugim zemljama se interval između prvog i drugog vakcinisanja produžava jer su oni koji su primili prvu vakcinu više-manje zaštićeni. U tom razdoblju bi se mogli vakcinisati mnogi koji čekaju prvu dozu. Sad je barem postignut dogovor da se ovaj interval iskoristi maksimalno kako bi što više građana primilo barem prvu vakcinu.

Jedan drugi primer su brzi testovi koji slove kao ključ za dalje otvaranje. U februaru je ministar zdravstva Jens Špan obećao besplatne testove za sve već od početka marta. Ali to se nije obistinilo. Sad se taj rok pomerio na 8. mart. Paralelno s državom, u igru s brzim testovima sad uskaču i veliki trgovinski lanci koje će od ovog vikenda prodavati tražene testove.

Trenutna eskalacija neodlučnosti samo je jedna dalja etapa u gomili razočaravajućih neprikladnih odluka. Jedan od primera za to je pitanje rada od kuće. Uporno se ponavljalo kako je to dobar mehanizam u borbi protiv širenja zaraze. NJega je često hvalila i kancelarka. Ali tek 27. januara je na snagu stupila i odredba po kojoj poslodavci svuda gde je to moguće moraju omogućiti rad od kuće. Do tad su milioni građana Nemačke, uprkos strogom lokdaunu, morali svakoga dana na posao. Kancelarka je samo apelovala.

Godinu dana nakon izbijanja pandemije jedno je jasno: Nemsi mogu mnogo toga u ovoj krizi dobro proračunati i planirati. Ali to trenutno nije tako važno. Ono što je sad važno je vakcinacija i testiranje. I sakupljanje što je moguće više podataka kako bi se sprečila nova eksplozija brojeva novozaraženih i kako bi se došlo do barem malo normalnosti.

Ali politika više ne signalizira duh koji je potreban u borbi protiv pandemije. I što je još gore, njeni potezi ubijaju i ono malo duha koji je preostao i pre svega utiče pogubno na strpljenje građana. Ovo je sve samo ne odlučujući i prelomni trenutak u borbi protiv pandemije.

Pročitajte još: