Redžep Tajip Erdogan
AP/Emrah Gurel
Redžep Tajip Erdogan

AP/Emrah Gurel

Redžep Tajip Erdogan, Foto: AP/Emrah Gurel

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan doživeo je težak poraz svoje politike i sada se nalazi u izuzetno teškom položaju iz koga se, kako se čini, neće moći izvući sam.

U noći između četvrka i petka, u napadima sirijskog ratnog vazduhoplovstva na turske položaje u Idlibu, poginula su najmanje 34 turska vojnika.

Reč je o najvećoj pogibiji turskih vojnika u jednom danu u modernoj istoriji. Posledica toga je veliki potres u turskoj vladi i Erdoganova odluka da više ne zadržava sirijske izbeglice, što preti da uzdrma celu Evropu.

Idlib je poslednja pokrajina na zapadu zemlje koju ne kontroliše vlada Bašara al Asada. U njoj se nalaze razne pobunjeničke grupe, a njihovo delovanje uz podršku Turske bio je glavni argument Damaska da krene u preuzimanje Idliba.

Rusija, koja u Siriji ratuje na strani Asada, oglasila se jutro nakon sukoba i poručila da turska vojska nije trebalo da bude u zoni napada. Prema objašnjenju Moskve, Sirija je ciljala ekstremiste terorističke grupe Tahrir al-Šam, ali je vatra pogodila i turske vojnike.

Turska je sa Rusijom ranije dogovorila da Idlib, u koje se nalazi više od tri miliona sirijskih izbeglica, ostane zona pod turskom kontrolom, piše "Euraktiv".

U trenutku očaja zbog teškog vojnog poraza, Turska je petak ujutru, po rečina neimenovanog zvaničnika, odlučila da više neće zadržavati izbeglice na njihovom putu ka Evropi. One koje su već u Turskoj i one koje će tek stići iz Idliba.

Sledeći korak Ankare bio je da se obrati NATO-u za pomoć, iako većina zemalja u koje bi se slila ta reka izbeglica sedi u odboru Alijanse. Nakon kratkog sastanka NATO je pozvao na prekid agresije sirijske strane, a mnogi analitičari smatraju da su reči podrške najviše što će Turska dobiti.

Erdogan i turski vojnici, Foto: Youtube/Printscreen

Prema nekim izvorima, Turska razmišlja da se pozove na član 5. po kome ima pravo da traži pomoć ostalih članica jer se nalazi u oružanom sukobu. Međutim, tu se nalazi u nezavidnom položaju. Već je isprovocirala tenzije sa Francuskom, Italijom i Grčkom svojom odlukom da istražuje podmorje Kipra u potrazi za naftom.

Amerika je jasno dala do znanja da Sirija nije u njenoj sferi interesa, a i još nije oprostila Erdoganu drugovanje i saradnju sa Vladimirom Putinom.

Sa druge strane, Rusija je objavila da šalje dva ratna broda opremljena krstarećim raketama prema sirijskoj obali, što Asadu šalje signal da može da računa na njenu bezrezervnu podršku.

Foto: Printskrin

Erdogan se tako našao bezizlaznoj situaciji iz koje će se teško izvući bez novih saveznika.

Turski predsednik će vrlo verovatno morati da se zadovolji burnom retorikom, pozivanjem na međunarodno pravo i verbalnim napadima na Asada, da bi konačno prihvatio smrt svojih vojnika kao kolateralnu žrtvu.

Putinu će svakako odgovarati oslabljeni Erdogan koji zavisi od njegovog gasa i čeka isporuke njegovog raketnog sistema S-400.

Reka izbeglica na putu ka Evropi

Čim je odjeknula vest da Turska više neće poštovati sporazum o EU iz 2016. godine i zaustavljati izbeglice na putu za Evropu, kolone su krenule ka grčkoj granici.

Turskoj policiji, obalskoj straži službenicima granične bezbednosti naređeno je da se povuku sa kopnenih i morskih prelaza koje koriste migranti prema Evropi u iščekivanju skorašnjeg dolaska izbeglica iz Idliba.

U prvoj grupi bilo je oko 300 izbeglica među kojima su Sirijci, Iranci, Iračani, Pakistanci. Migranti su se okupili u zapadnom turskom obalskom okrugu Ajvaliku u provinciji Čanakale, odakle su se brodom prebacili na grčko ostrvo Lezbos.

Migranti, Foto: Twitter/Printscreen

Turska televizija NTV prikazala je snimke ljudi koji idu kroz polja noseći rance na leđima i navela da neke izbeglicee pokušavaju da pređu granicu Kapikule i uđu u Bugarsku, ali da im to nije dozvoljeno.

Bugarska je odgovorila maksimalnim pooštravanjem kontrola na granici. Poslala je žandarmeriju na granični prelaz sa Turskom, a poslaće dodatno još 1.000 vojnika zajedno sa vojnom opremom.

Grčka policija je najpre raspodelila pojačanja duž kopnene granice sa Turskom, a zatim je i potuno zatvorila prelaze.