Berlin
Shutterstock
Berlin

Shutterstock

Berlin, Foto: Shutterstock

Za razliku od Francuske, Italije ili Španije, gde Evropska komisija za ovu godinu očekuje recesiju u dvocifrenim procentima, Nemačka će vrlo verovatno imati pad BDP manji od deset odsto, navodi "Dojče vele".

Razlog brzog privrednog oporavka Nemačke krije se u relativno malom broju zaraženih u poređenju sa drugim zapadnim zemaljama, a samim tim su i mere protiv pandemije bile nešto blaže.

Da li će se EU izvući iz finansijske krize?

 

"Time i ekonomska nesigurnost nije tako snažno izražena kao u mnogim drugim zemljama, a tome treba dodati to što je Nemačka manje zavisna od turizma nego, recimo, Francuska, Italija i Španija", kaže za "Dojče vele" ekonomistkinja Nikola Brant iz nemačkog ogranka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Fridrih Hajneman iz Centra za evropsko ekonomsko istraživanje u Manhajmu u razloge što Nemačka relativno dobro prolazi kroz krizu ubraja i poverenje građana u mere vlade.

Nemačka

EPA

Nemačka, Foto: EPA

"Odlučne mere vlade u razdoblju krize pojačale su poverenje građana. Veće poverenje vodi i do veće discipline u pridržavanju mera, što bi moglo da objasni zasad blažu dinamiku drugog talasa zaraze", smatra Hajneman.

Hajneman takođe ističe da je nemačka državna blagajna puna, što je, kako dodaje, omogućilo da država na sebe preuzme troškove zarada radnika koji su bili na prinudnim odmorima, a državna pomoć isplaćivana je ekspresno, iako nemačka birokratija nije uvek najbrža.

Mada privredni pad neće biti toliki koliko se strahovalo, mere za podsticaj rasta u doba korona virusa će koštati mnogo - Nemačka će sa paketom mera od 130 milijardi evra doći do državnog duga koji iznosi 80 odsto BDP-a.

Međutim, to je i dalje daleko manje nego u Francuskoj i Španiji (oko 110 odsto BDP) i, pogotovo, Italiji (preko 150 odsto), navodi "Dojče vele".