Džo Bajden i Angela Merkel
AP/ Markus Schreiber
Džo Bajden i Angela Merkel

AP/ Markus Schreiber

Džo Bajden i Angela Merkel, Foto: AP/ Markus Schreiber

Vašington i Brisel uveliko obnavljaju "pakt" o združenoj politici prema Srbiji, čije će ključne poluge biti novi pritisci na Beograd da parafira pravno-obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa sa Prištinom, koji bi podrazumevao priznavanje tzv. Kosova.

Jer, budući američki predsednik Džozef Bajden još se nije zvanično ustoličio u Beloj kući, a naznake da se posle šumova na vezama između SAD i EU tokom ere Donalda Trampa, one sada vraćaju na isti kolosek kada je reč o kosovskom čvoru - više su nego jasne.

Prema našim informacijama, osnove budućeg detaljnog američko-evropskog plana za Zapadni Balkan, a posebno Srbiju, praktično su "izdiktirane" iz Berlina, koji nije krio nezadovoljstvo zbog Trampovog pristupa raspetljavanju kosovskog čvora.

Među najvažnijim stavkama buduće zajedničke strategije SAD i EU jeste pokušaj demontaže Vašingtonskog sporazuma, koja je, sudeći po izjavama pojedinih zapadnih zvaničnika praktično već počela. Neke tačke ovog dokumenta koji je u septembru bio potpisan u Beloj kući bile su od početka sporne za Brisel, kao što je ona u kojoj su se Beograd i Priština obavezale da će otvoriti ambasade u Tel Avivu. Zbog toga će se i pojačati zahtevi upućeni našim vlastima da od ovog odustanu i da što više usklade spoljnu politiku sa politikom EU, posebno kada je reč o Rusiji i Kini.

Miroslav Lajčak

Tanjug/AP

Miroslav Lajčak, Foto: Tanjug/AP

Diplomatski izvori tvrde da je ovaj novi kurs prema Srbiji bio i jedna od tema susreta specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka i pomoćnika američkog državnog sekretara Filipa Rikera u utorak u Briselu. Lajčak je izjavio da "dogovor iz Vašingtona niti je sporazum niti je obavezujući", već da je u pitanju politička deklaracija.

- Tandem EU-SAD nije dobro funkcionisao, posebno u poslednjih godinu dana, kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine. Bilo je jasno da postoje dva pristupa, a to nije bilo ono što je EU odlučila niti je to želela. Optimističan sam povodom nove administracije u SAD, jer se vraćaju ljudi sa kojima je EU već radila i koji poznaju Zapadni Balkan. Njima ne moramo da objašanjavamo stvari o regionu i njegovoj evropskoj budućnosti - poručio je Lajčak.

Zoran Milivojević
Zoran Milivojević, Foto: Printscreen

Za diplomatu Zorana Milivojevića nema dileme da će administracija predsednika Bajdena krenuti u reviziju Trampove spoljne politike prema Zapadnom Balkanu i Srbiji. On smatra da je sastanak Lajčaka i Rikera, u predvečerje Bajdenove inauguracije, najavio odstupanje nove administracije u SAD od Vašingtonskog sporazuma:

- Lajčak je praktično poručio da Vašingtonski sporazum i njegova realizacija, kako je primarno dogovoreno, ne odgovara Briselu, pre svega Nemačkoj, jer se taj sporazum nije bavio statusnim pitanjem Kosova. Očigledno je da će ubuduće SAD i EU delovati sinhronizovano i da neće biti razlike u ključnom pristupu, a to je da pregovori Beograda I Prištine treba da vode priznavanju Kosova.

Dejan S. Miletić, iz Centra za proučavanje globalizacije, s druge strane, veruje da će i u Briselu i u Vašingtonu biti dovoljno mudrosti da se ne ulazi u radikalniju reviziju i Briselskog sporazuma i dogovora iz Bele kuće:

- Od toga niko ne može da ima interes, osim Albanaca koji sve vreme miniraju dijalog. Bolje bi bilo da Vašington i Brisel krenu u sinhronizovanu akciju insistiranja da se ono što je dogovoreno i primeni, što Priština uporno odbija.

NOVA VLADA U PRIŠTINI TREBA DA PROCENI PRISTUP DIJALOGU

Specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Metju Palmer očekuje od nove vlade u Prištini, nakon izbora sledećeg meseca, da "proceni pristup dijalogu" sa Beogradom. On je rekao i da će administracija novoizabranog predsednika Bajdena i dalje imati isti pristup Balkanu, "stabilan i kontinuiran", kao i sve prethodne administracije.

AMBASADA SAD: SVE DA SE PRIMENI

Visoki predstavnici vlasti Srbije i Kosova potpisali su Vašingtonski sporazum u dobroj veri i nadamo se da su i dalje spremni da sarađuju na primeni onoga na šta su se time obavezali - rečeno je Tanjugu u Ambasadi SAD u Beogradu.

Oni su objasnili da nova američka administracija može da odredi nove prioritete svoje politike, ali da zastupanje regionalnog ekonomskog rasta i saradnje među, kako kažu, njihovim prijateljima u regionu, uživa široku podršku u Vašingtonu i ostaće jedan od prioriteta. To isto važi i za američku podršku dijalogu predvođenom EU.

Pročitajte još: