Donald Tramp
AP Photo/Patrick Semansky
Donald Tramp

AP Photo/Patrick Semansky

Foto: AP Photo/Patrick Semansky

Administracija predsednika Trampa bi vraćanjem Kube na popis zemalja sponzora terorizma, mogla zakomplikovati popravljanje odnosa.

Na američkom spisku država sponzora terorizma, do dodavanja Kube u ponedeljak, 11. januara, nalazili su se samo Iran, Sirija i Severna Koreja.

Kuba je prvi put stavljena na spisak državna sponzora terorizma 1982. godine u vreme predsednika Ronalda Regana zbog, kako je tvrdio Vašington, dugogodišnje podrške Havane latinoameričkim gerilskim grupama.

Tu oznaku je uklonio predsednik Barak Obama 2015. godine u okviru šireg popravljanja odnosa dve zemlje, što je dovelo do ponovnog otvaranja američke ambasade u Havani, ukidanja nekih ekonomskih sankcija i prve posete američkog predsednika ostrvu od revolucije 1959. godine.

Označavanje Kube sponzorom terorizma, mada možda neće imati značajne posledice po Havanu, zakomplikovaće planove dolazeće Bajdenove administracije za popravljanje odnosa dve zemlje.

Bajden je tokom predizborne kampanje govorio o vraćanju otvorenijeg pristupa Kubi iz vremena predsednika Obame koji je višedecenijsku političku i ekonomsku izolaciju Havane nazvao reliktom Hladnog rata.

Bajdenova administracija može opet ukloniti Kubu s liste države sponzora terorizma, ali će za to biti potreban postupak procene koji bi mogao mesecima da traje, ističe Njujork tajms koji navodi da je u procesu vraćanja Kube na tu listu prekršena standardna procedura u Stejt departmentu, pošto se time bavila Kancelarija za pitanja zapadne hemisfere, a ne kako je uobičajeno, Kancelarija za borbu protiv terorizma.

Tim potezom se automatski pokreću sankcije SAD prema Kubi koje će, međutim, prema oceni eksperata, verovatno imati zanemarive efekte s obzirom na postojeće američke kaznene mere.

U prethodne dve godine, Kuba je bila, kako navodi list, pod najintenzivnijim američkim sankcijama u poslednjih 50 godina, što je doprinelo velikim nestašicama osnovnih potrepština poput lekova i hrane, dok je prema podacima kubanske vlade, prošle godine, BDP Kube pao za 11 odsto.

Nove sankcije će onemogućiti legalne finansijske transakcije preko američkih institucija, kao i bankarske transakcije preko trećih zemalja. Evropske banke nerado obavljaju plaćanje kubanskim državnim preduzećima, a vraćanje terorističke oznake će, ocenjuje Njujork tajms, dalje smanjiti želju da se rizikuje.

Kuba je već dugo sporno pitanje u američkoj politici. Tramp je čvrstom retorikom prema Havani dobio podršku mnogih glasača poreklom s Kube, kao i iz drugih latinoameričkih zemalja koji su kritični prema toj ostrvskoj državi i njenom regionalnom savezniku Venecueli.

Državni sekretar SAD Majk Pompeo je u saopštenju naveo da je vraćanje Kube na listu država sponzora terorizma opravdano zato što je Kuba pružila utočište nekolicini američkih begunaca poput žene koja je optužena za ubistvo pripadnika policijskih snaga Nju Džersija 1973.

Pompeo je takođe rekao da je Kuba odbacila zahtev Kolumbije za izručenje 10 pripadnika Nacionalne oslobodilačke armije koji su povezani s bombaškim napadom u Bogoti 2019. kada su ubijene 22 osobe.

Stavljanjem Kube na terorističku listu, administracija, međutim, nije tvrdila da je kubanska vlada podržavala međunarodni terorizam, što je dugo bio kriterijum Stejt departmenta za uključivanje na taj spisak, ukazuje američki list i ističe da predstavnici Bajdenove Demokratske partije odbacuju da potez kao "politizovan".

Državni sekretar SAD je rekao da je Kuba zaslužila uključenje na listu zbog pružanje "sigurne luke teroristima". Pompeo je naveo u da je Havana slala ljude za podršku obaveštajne službe i obezbedjenja predsednika Venecuele Nikolasa Madura koji je stvorio "slobodno okruženje" da teroristi žive u toj zemlji.

U poslednjim danima vlasti, Trampov tim pokrenuo je niz značajnih promena s ciljem da zacementira svoje nasleđe i ograniči Bajdenovu spoljnu politiku, piše Forin polisi uz ocenu da odlazeća administracija u Jemenu, na Tajvanu i Kubi postavila političke nagazne mine novom predsedniku.

Deset dana pre odlaska s funkcije, državni sekretar Pompeo najavio je da će administracija označiti jemenski pokret Huti, koji ima podršku Irana, kao terorističku organizaciju, uprkos upozorenju međunarodnih humanitarnih organizacija da bi to moglo ozbiljno omesti isporuku neophodne pomoći u zemlju razorenu ratom.

Pompeo je takođe najavio da će SAD ukinuti višedecenijsku politiku "samo-nametnutih" ograničenja u kontaktima američkih i tajvanskih zvaničnika, što je naišlo na brzu osudu zvaničnika u Pekingu.

Iskusne diplomate i spoljnopolitički stručnjaci talas najava u poslednjem trenutku opisuju kao oproštaj odlazeće administracije s namerom da ometu spoljnu politiku nove administracije, ističe američki časopis. Mada ti potezi neće direktno sprečiti Bajdena da prekine Trampovu spoljnu politiku, oni će to politički i diplomatski otežati.

Terorističke oznake u vezi s Jemenom i Kubom biće nezgodno pitanje za Bajdenovu administraciju, ukazuje Forin polisi na ocene stručnjaka i zvaničnika, zato što će se Stejt department suočiti s političkim teretom dokazivanja da su označeni entiteti promenili svoje ponašanje što bi opravdalo povlačenje te karakterizacije ili će rizikovati kritike republikanca u Kongresu i spoljnopolitičkih jastrebova.

Pročitajte još: