EVROPA OSTAJE BEZ HRANE Stari kontinent na pragu ozbiljne krize: "Očekujte haos"
Foto: Shutterstock

Vremenski fenomeni El Ninjo i La Ninja uticali su na proizvodnju soje u Latinskoj Americi, invazija na Ukrajinu je uticala na njihovu proizvodnju, Indonezija je zabranila isporuke palminog ulja u Evropu, a Sredozemno područje sve više nalikuje pustinji.

Bloomberg izveštava da se pre dva meseca u centru Brisela oko 60 zvaničnika Evropske unije i vlade, stručnjaka za sigurnost hrane, predstavnika industrije i nekoliko novinara okupilo da se suoče sa mogućnošću velike prehrambene krize.

„Očekujte haos“, upozorio je Piotr Magnuszevski, dizajner igara koji je radio sa Ujedinjenim nacijama.

Posledice niza šokova

Za četiri godine, višestruki šokovi uzdrmali su način na koji se hrana uzgaja, distribuira i konzumira, piše Blumberg. Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu i prekidi na ključnim rutama transporta poremetili su lance snabdevanja i doveli do skoka cena. Nestalno i ekstremno vreme redovno ometa poljoprivredu.

nevreme

zoomEarth

 

U tom kontekstu, zvaničnici se više ne pitaju kada bi mogla da dođe do krize hrane, već sa koliko kriza mogu da se izbore odjednom.

Testiranje na stres je uobičajeno u bankarskoj industriji od finansijske krize. U Evropi su takve vežbe i testovi retki, posebno oni koji su usmereni na hranu, kaže Magnuševski, naučni direktor Centra za sistemska rešenja u Vroclavu u Poljskoj.

Po svemu sudeći, Evropa je u zavidnoj poziciji. To je jedan od najvećih svetskih dobavljača prehrambenih proizvoda, od žitarica i mlečnih proizvoda do svinjskog i maslinovog ulja, sa nekim od najnižih nivoa nesigurnosti hrane.

U proseku, samo 14% potrošnje domaćinstava otišlo je na hranu 2021. godine, u poređenju sa nekih 60% u Nigeriji i 40% u Egiptu. Globalni indeks bezbednosti hrane redovno rangira evropske zemlje kao najbezbednije na svetu.

EVROPA OSTAJE BEZ HRANE Stari kontinent na pragu ozbiljne krize:

Foto: Printscreen/Tviter

 

"Poslednje tri godine živimo u krizi"

Ali postoje ranjivosti. Vremenski i klimatski događaji redovno utiču na poljoprivrednike, koštajući Evropu više od 50 milijardi evra 2022. godine. Troškovi đubriva i energije potrebnih za uzgoj useva i održavanje staklenika su naglo porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Stvari bi mogle da postanu još komplikovanije 2025. Ova gore pomenuta simulacija, ili vežba ratne igre za scenario krize sa hranom koju su započeli zvaničnici u Briselu, pokazala je uznemirujuće scene – od pljačke prodavnica do nereda koje je policija morala da obuzda.

Učesnici su izdvojili i druge teme za buduće vežbe, od bezbednosti hrane i bioterorizma do borbe protiv dezinformacija i pripreme za bolesti koje se prenose životinjama, piše BNN Blumberg.

„Istina je da je malo vlada u Evropi spremno da upravlja budućim krizama s hranom“, kaže Kris Hegadorn, penzionisani američki diplomata koji je organizovao radionicu.

"Poslednje tri godine živimo u krizi", dodao je on, navodeći da još mnogo toga treba da se uradi. „Krize će doći samo brže i teže".

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading