HRVATSKA KOPNI Tri od četiri kuće nema dece, za godinu dana izgubili 57.000 ljudi, prognoze su jako loše

Vesti

21.11.2023

20:47

Od oko 200 miliona porodičnih domaćinstava u Evropskoj uniji tek nešto manje od četvrtine njih (24,3 odsto) ima u svom sastavu decu, objavio je Evrostat.

HRVATSKA KOPNI Tri od četiri kuće nema dece, za godinu dana izgubili 57.000 ljudi, prognoze su jako loše — Alo

prethodna vest

JEZIVA STATISTIKA Albanez: "Nasilje nad ženama je epidemija u Australiji"

11:43

Vesti 0

sledeća vest

TEŠKA NESREĆA U BUDVI Sudar autobusa i automobila, ima povređenih

11:34

Vesti 0

Pritom 12,1 odsto domaćinstava ima jedno dete, 9,3 odsto dvoje dece, a samo tri odsto troje ili više dece.

Hrvatska, prema podacima Evrostata, ima 1,49 miliona domaćinstava, među kojima gotovo tri četvrtine (1,1 milion) u svom sastavu nema decu, prenosi.

Među domaćinstvima s decom preovlađuju ona s jednim detetom s udelom od 44,7 odsto. Nešto manje od 40 odsto domaćinstava ima dvoje dece, a troje ili više ima ih samo 15,9 odsto.

Podaci o sastavu domaćinstava u Hrvatskoj, kao i u većini drugih evropskih zemalja, potvrđuju nepovoljne demografske trendove prisutne već dug niz godina, prenosi Tportal.hr.

Nedavno je objavljeno da se prošle godine u Hrvatskoj rodilo samo 33.883 dece, najmanje u poslednjih 100 godina.

Istovremeno, umrlo je 56.979 osoba, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske samo prošle godine smanjilo za grad veličine Vukovara.

Nijedna županija nije imala veći broj rođenih od preminulih, a u čak sedam njih broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku, najstariju županiju, u kojoj je 2022. godine vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih osoba rođeno samo 40 dece.

Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema nijedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71.

Nepovoljni demografski trendovi već su doveli do alarmantnog nedostatka radne snage gotovo u svim područjima, a stručnjaci upozoravaju da će ovaj problem u budućnosti biti sve prisutniji.

U svojim nedavnim analizama glavni ekonomista Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić izdvojio je nepovoljne demografske trendove kao glavnu pretnju srednjoročnom rastu.

Prema njegovim prognozama, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada.