U svetlu ruskog napada na Ukrajinu, evropski lideri su ubrzali planove za smanjenje svoje prevelike zavisnosti od ruske energije. Evropski parlament je u četvrtak pozvao na uvođenje hitnog i potpunog embarga na rusku naftu, ugalj, nuklearno gorivo i gas.

Međutim, ovaj agresivni zaokret ima cenu za evropsku ekonomiju - poguraće ionako visoku inflaciju do rekordnih nivoa i preti da potkopa oporavak proizvodnje započet prošle godine kada su privrede nastojale da ponovo izađu iz pandemije kovida 19, piše CNBC.

Šef za globalna makroistraživanja u ING banci, Karsten Brzeski, ističe da je Evropa zbog rata posebno izložena riziku od gubitka konkurentnosti na međunarodnom tržištu.

- Za Stari kontinent, rat je mnogo veći izazov nego što je pandemija ikada bila. Ne govorim samo o bezbednosnoj i odbrambenoj politici već pre svega o celokupnoj ekonomiji - navodi Brzeski, i dodaje da se evrozona suočava s lošom stranom svog fundamentalnog ekonomskog modela, kao ekonomija orijentisana na izvoz s velikom industrijskom kičmom i visokom zavisnošću od uvoza energije.

Nakon što je uživala u benefitima od globalizacije i međunarodne podele rada poslednjih decenija, evrozona sada mora da pojača svoju zelenu tranziciju i napore za energetskom autonomijom, a da istovremeno povećava potrošnju na odbranu, digitalizaciju i obrazovanje. Brzeski smatra da je to izazov koji „može i mora da uspe“.

- Ukoliko i kada to uspe, Evropa bi trebalo da bude dobro pozicionirana. Ali pritisak na finansije i prihode domaćinstava će ostati ogroman dok god do toga ne dođe. Korporativni profiti će, u međuvremenu, ostati visoki - ocenjuje on, ali i dodaje da se rat odvija u „žitnici“ Evrope, ključnom području proizvodnje žitarica i kukuruza, zbog čega će cene hrane porasti na nivo bez presedana. Rast inflacije u razvijenim ekonomijama mogao bi da postane pitanje „života i smrti“ za privrede u razvoju, navodi Brzeski.

I drugi ekonomisti smatraju da će ovi tektonski poremećaji za evropsku, ali i globalnu ekonomiju, izvršiti dodatni pritisak na centralne banke i vlade koje se nalaze između „čekića i nakovnja“ žonglirajući između inflacije i fiskalne održivosti.