Ukrajina je poslednjih meseci dodatno pojačala pritisak na Rusiju, a mnogi Rusi veruju da bi poslednji letnji mesec mogao doneti još teže udare.

Krajnje desna prokremaljska televizija „Tsargrad“ poručila je da je avgust „prokleti mesec za našu zemlju“, uz upozorenje građanima da se pripreme na nova iskušenja.

 - Ukrajina i njeni zapadni nalogodavci planiraju još jedan veliki zločin za poslednji letnji mesec - poručili su iz tog medija.

„Vremenski portal“ i strah od haosa

Pojedini ruski mediji otišli su i korak dalje, oslanjajući se na mistične tradicije, astrologiju i ezoteriju. Avgust su opisivali ne samo kao mesec, već kao „vremenski portal“ u kojem se granice između svetova tanje, dok svet navodno ulazi u period haosa.

Portal 7info ocenio je da je prognoza za „najstrašniji mesec 2026.“ mračna.

Drugi su pokušali da objasne kako je nastala sumorna reputacija avgusta u Rusiji. Postavlja se pitanje da li je razlog to što veliki broj ljudi tada odlazi na odmor, pa ima manje nadzora, više propusta i nesreća, ili su psihološke pristrasnosti s vremenom stvorile utisak da loše vesti baš tada dolaze češće.

Zašto Rusi strahuju od avgusta

Priča o „crnom avgustu“ u Rusiji najčešće se vezuje za neuspeo puč tvrdolinijaških komunista 1991. godine.

Posle toga, tokom godina, dogodio se niz tragedija i prelomnih trenutaka: avionske nesreće, finansijski slomovi, smrtonosna nesreća podmornice, kao i početak ratova sa Čečenijom i Gruzijom.

Pre dve godine Ukrajina je upravo tokom avgusta pokrenula prekograničnu ofanzivu u Kurskoj oblasti, prenosi Večernji list.

Napadi, požari i redovi za gorivo

Navodi se da se Putin sada suočava sa posebno teškim avgustom. Kijev je, prema tim tvrdnjama, napao više ruskih oblasti, uključujući Moskvu, sa više od 800 dronova, što je predstavljeno kao najveći napad ove godine.

Osim bezbednosnih problema, Rusija se suočava i sa ekonomskim i političkim pritiscima. Navodi se da je imidž Vladimira Putina kao čoveka koji Rusiju čuva od opasnosti sve teže održiv.

Broj civilnih žrtava raste, prema iznetim podacima. Dron je ovog meseca pogodio prepunu plažu na Crnom moru i usmrtio sedam osoba, dok je 13 ljudi poginulo u napadu na rafineriju prethodne sedmice. U vikend napadima dronovima poginulo je još devet osoba.

Takođe se navodi da su česti veliki požari na energetskim čvorištima, lukama i vojnim objektima. Građani u pojedinim oblastima čekaju u redovima za benzin, dok su društvene mreže preplavljene porukama besnih preduzetnika čije su kompanije pogođene napadima na skladišta internet trgovina.

Anksioznost postala dominantno raspoloženje

Ela Panejak, viša istraživačica organizacije „New Eurasian Strategies Centre“ (NEST), navela je da nestašice goriva i požari u velikim gradovima povećavaju osećaj straha i pesimizma.

 - Nestanak benzina zbog napada na rafinerije, kao i požari vidljivi u velikim gradovima, već su znatno povećali anksioznost i pesimizam - rekla je Panejak.

Anksioznost, koja raste od aprila, postala je dominantno raspoloženje. Čak 55 odsto Rusa kaže da je to osećanje najizraženije među njihovim porodicama, prijateljima i kolegama.

Istraživanje Levada centra pokazalo je da su ove godine, prvi put od 2022, negativna očekivanja građana o sopstvenoj budućnosti i budućnosti zemlje nadmašila pozitivna. Anketari su, kako se navodi, zabeležili i najniže Putinove rejtinge.

Ratni troškovi i strah od mobilizacije

Sve više visokih ekonomskih i poslovnih zvaničnika javno govori o posledicama rata po rusku ekonomiju. Ratni troškovi rastu, budžetski deficit se povećava, dok centralna banka pokušava da obuzda inflaciju.

Postoji i strah da bi Putin mogao da naredi novi talas mobilizacije kako bi nadoknadio manjak ljudstva na frontu.

 - Očito je da pretnja mobilizacijom lebdi nad zemljom - navode analitičari.

Prema najnovijim nezavisnim izveštajima koji se pominju u tekstu, Rusija je pretrpela 1,4 miliona žrtava, među kojima je procenjenih 450.000 poginulih.

Navodi se i da su ovogodišnji gubici premašili broj novih regruta. Putin se do sada opirao novoj mobilizaciji, nakon što je prethodna 2022. godine izazvala masovni odlazak građana iz zemlje, ali bi problemi na frontu mogli promeniti njegovu računicu.

Široko se spekuliše da bi novi talas mobilizacije mogao uslediti nakon izbora.

„Ljudi neće reagovati dok ih ne pogodi“

Ruski politikolog i vanredni profesor Karlovog univerziteta u Pragu Sergej Medvedev smatra da ni dodatno pogoršanje situacije ne mora nužno dovesti do ozbiljnijeg otpora u Rusiji.

 - Društvo je toliko atomizovano i apatično da ljudima nije stalo dok ih to direktno ne pogodi - rekao je Medvedev.

On tvrdi da je velikom delu društva rat dalek, prisutan uglavnom kroz televiziju, i da je stanovništvo spremno da prihvati posledice koje dolaze od države — od mobilizacije i velikog broja poginulih, do dronova koji lete iznad gradova i uništavaju poslove ljudi.

Izvor: Večernji list / Tsargrad / Levada centar / NEST