Putinova poseta teritoriji kojom upravlja Rusija, ali koju Japan smatra svojom, otvorila je jednu od najstarijih rana u odnosima dve zemlje. Spor je toliko dubok da Moskva i Tokio ni više od osam decenija nakon Drugog svetskog rata nisu zaključili konačni mirovni sporazum.
Tokio pobesneo zbog Putinovog poteza
Japanska premijerka Sanae Takaiči Putinovu posetu nazvala je „potpuno neprihvatljivom“, ocenjujući da dodatno komplikuje već teško narušene odnose sa Rusijom.
Ruski ambasador u Tokiju Nikolaj Nozdrev pozvan je u japansko Ministarstvo spoljnih poslova, gde mu je uručen zvaničan protest.
Moskva je ubrzo odgovorila istom merom.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin pozvao je japanskog ambasadora Akiru Mutoa i izrazio protest zbog izjava Takaičijeve i japanskog ministra spoljnih poslova Tošimicua Motegija.
Rusija insistira da je njen suverenitet nad Južnim Kurilima nesporan i odbacuje teritorijalne zahteve Tokija.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova otišlo je i korak dalje, upozoravajući da zbog japanskih sankcija Moskvi i podrške koju Tokio pruža Ukrajini Rusija zadržava pravo na „odgovarajuće protivmere“.
Šta bi one konkretno mogle da podrazumevaju, nije precizirano.
Četiri ostrva zbog kojih rat praktično nikada nije završen
U centru višedecenijskog spora nalaze se Iturup, Kunašir, Šikotan i grupa ostrvaca Habomai.
Kurilski arhipelag ukupno čini 56 vulkanskih ostrva raspoređenih na prostoru dugom oko 1.200 kilometara između ruske Kamčatke i japanskog Hokaida. Međutim, spor Moskve i Tokija odnosi se upravo na četiri najjužnija područja.
Japan ih naziva Severnim teritorijama, dok ih Rusija smatra sastavnim delom Južnih Kurila.
Sovjetski Savez preuzeo je kontrolu nad njima 1945. godine, pred kraj Drugog svetskog rata. Moskva od tada njima upravlja, dok Tokio tvrdi da ostrva istorijski i pravno pripadaju Japanu.
Upravo zbog ovog teritorijalnog spora Rusija i Japan nikada nisu potpisali konačni mirovni sporazum kojim bi formalno zatvorili poglavlje Drugog svetskog rata.
Spor je počeo mnogo pre Drugog svetskog rata
Istorija spora seže još u 19. vek.
Sporazumom iz 1855. godine utvrđeno je razgraničenje prema kojem su četiri danas sporna ostrva pripadala Japanu. Dvadeset godina kasnije Japan je dobio čitav Kurilski lanac, dok je Rusija stekla punu kontrolu nad Sahalinom.
Situacija se potpuno promenila nakon Drugog svetskog rata.
Japan se mirovnim sporazumom iz San Franciska 1951. odrekao Kurilskih ostrva. Međutim, Tokio tvrdi da četiri teritorije oko kojih se danas vodi spor nisu bile deo Kurila kojih se Japan tim dokumentom odrekao.
Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da Sovjetski Savez sporazum iz San Franciska nije potpisao.
Putin prvi put lično otišao na sporno ostrvo
Upravo zato Putinov dolazak na Iturup ima mnogo veću političku težinu od obične predsedničke posete udaljenom delu zemlje.
Putin, koji se nalazi na vrhu ruske vlasti od početka ovog veka, do sada nikada nije posetio sporna ostrva.
Pre njega je Dmitrij Medvedev između 2010. i 2015. godine više puta odlazio na ovu teritoriju.
Putin je tokom posete Iturupu obišao školu, bolnicu i fabriku za preradu ribe, razgovarao sa stanovnicima i probao kavijar.
Za Tokio, međutim, sama činjenica da je ruski predsednik fizički kročio na Iturup predstavlja demonstraciju ruskog suvereniteta nad teritorijom koju Japan smatra svojom.
Takaičijeva je poručila da takav potez „vređa osećanja japanskog naroda“, dok je ruska strana odgovorila da strani zvaničnici ne mogu da određuju predsedniku Rusije koje delove njegove zemlje sme da posećuje.
Iza ostrva krije se ogromna vojna računica
Spor nije samo pitanje istorije i nacionalnog prestiža.
Područje ima bogata ribolovna područja i potencijalno vredne mineralne resurse. Japan je sve do 2022. godine Rusiji plaćao za pravo ribolova u tim vodama.
Za Moskvu je, međutim, još važniji strateški položaj ostrva.
Kurili se nalaze između Ohotskog mora i otvorenog Pacifika. Kontrola nad južnim delom arhipelaga ruskoj floti omogućava pristup Tihom okeanu tokom cele godine, jer se pojedini moreuzi između ostrva ne zaleđuju ni tokom zime.
Rusija je prethodnih godina dodatno pojačala vojno prisustvo na ostrvima.
Eventualno odricanje od teritorije zato za Moskvu ne bi bilo samo simboličan ustupak Japanu, već pitanje koje direktno zadire u rusku vojnu strategiju na Pacifiku.
Putin i Abe pokušavali da pronađu rešenje
Odnosi dve zemlje nisu uvek bili na sadašnjem nivou.
Bivši japanski premijer Šinzo Abe godinama je pokušavao da sa Putinom pronađe kompromis. Obnovljene su posete nekadašnjih japanskih stanovnika grobovima njihovih porodica, razgovaralo se o zajedničkim ekonomskim projektima, a postojala je i nada da bi konačni mirovni sporazum mogao da bude postignut.
Sve se, međutim, promenilo.
Rusija je 2020. dodatno ojačala vojno prisustvo na ostrvima i rasporedila sisteme protivvazdušne odbrane, dok su se odnosi Moskve i Tokija potpuno urušili nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Japan se pridružio zapadnim sankcijama Rusiji, što je dodatno udaljilo dve zemlje.
Putin je tokom najnovije posete kritikovao japansku politiku sankcija i poručio da Rusija ne preti Japanu, već da Tokio ima teritorijalne pretenzije prema Moskvi.
Nova kriza dolazi posle špijunske afere
Najnoviji diplomatski sukob izbio je svega nekoliko nedelja nakon još jedne ozbiljne kontroverze u odnosima Rusije i Japana.
U Japanu su se pojavile tvrdnje o širokoj ruskoj obaveštajnoj i nabavnoj mreži preko koje su navodno prikupljane informacije i nabavljane tehnologije dvostruke namene, koje mogu biti korišćene i u proizvodnji raketa i dronova.
Japanska vlada je nakon tih navoda priznala potrebu za snažnijim odgovorom na strane obaveštajne aktivnosti.
Putinova poseta Iturupu zato je stigla u trenutku kada su odnosi dve zemlje već ozbiljno zaoštreni.
Tokio poručuje da četiri ostrva pripadaju Japanu. Moskva smatra da je pitanje njihovog suvereniteta odavno završeno.
Sada je Putin prvi put lično otišao na jedno od njih, Japan je pozvao ruskog ambasadora, Moskva odgovorila pozivanjem japanskog diplomate, a zatim otvoreno pomenula mogućnost protivmera.
Četiri mala ostrva tako ponovo postaju tačka na kojoj se sudaraju posledice Drugog svetskog rata, japanski teritorijalni zahtevi i ruski vojno-strateški interesi na Pacifiku.
Komentari (0)