Evropa je u periodu od 2021. do 2025. dramatično povećala uvoz naoružanja – čak za 210 odsto – i tako ponovo postala najveći svetski kupac oružja, prvi put još od 1960-ih. Podaci dolaze iz najnovijeg izveštaja Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI).

U istom petogodišnjem periodu globalni transferi oružja porasli su za 9,2 odsto u poređenju sa ciklusom 2016–2020, ali najveći deo tog rasta potiče upravo iz Evrope. U mnogim drugim regionima zabeležena je stagnacija ili pad.

Ukrajina kao ključni razlog skoka

Glavni pokretač naglog rasta evropskog uvoza jesu ogromne isporuke naoružanja Ukrajini. Između 2021. i 2025. godine čak 9,7 odsto svih globalnih isporuka oružja završilo je u toj zemlji, a skoro polovina stigla je iz United States.

Zahvaljujući tome, Ukrajina je postala najveći pojedinačni uvoznik oružja na svetu u posmatranom periodu. Ipak, tokom 2025. godine zabeležen je pad isporuka, što se dovodi u vezu sa smanjenjem američkih transfera.

Istovremeno, evropske države ubrzano jačaju sopstvene arsenale, pozivajući se na bezbednosne izazove i potencijalnu pretnju iz Russia. Prema analizi SIPRI-ja, čak 48 procenata ukupnog evropskog uvoza oružja dolazi iz SAD.

NATO Evropa dramatično povećava kupovinu

Uvoz oružja u evropske članice NATO porastao je za 143 procenta u odnosu na prethodni petogodišnji period. Od tog naoružanja, 58 procenata isporučile su Sjedinjene Države.

Posebno se izdvaja Poland, koja je zabeležila neverovatan rast uvoza od čak 852 procenta. Time je pretekla United Kingdom i postala najveći evropski uvoznik oružja.

Praktično gledano, Evropa je gotovo utrostručila obim kupovine naoružanja, čime se ponovo našla na vrhu globalne liste kupaca.

Nemačka jača kao izvoznik, ruski izvoz pada

Velika potražnja i vojna pomoć Ukrajini promenili su i odnos snaga među izvoznicima. Germany je postala četvrti najveći svetski izvoznik oružja, prestigavši China.

Gotovo četvrtina nemačkog izvoza između 2021. i 2025. završila je u Ukrajini, dok je dodatnih 17 procenata otišlo u druge evropske države.

U međuvremenu, United States je dodatno učvrstio svoju dominaciju na globalnom tržištu. Udeo američkog izvoza porastao je sa 33 na 42 procenta, a oružje iz SAD isporučivano je u 99 država. Najveći kupac bila je Saudi Arabia sa udelom od 12 procenata.

France se nalazi na drugom mestu sa 9,8 procenata globalnog izvoza. Njen izvoz u evropske zemlje povećan je za čak 452 procenta, iako najveći deo francuskog naoružanja i dalje odlazi van Evrope, pre svega u India.

Rusija je ostala treći najveći izvoznik, ali uz oštar pad – njen izvoz smanjen je za 64 procenta, uglavnom zbog slabijih isporuka u Algeria, China i Egypt. Većina ruskog oružja završila je u tri države: Indiji (48%), Kini (13%) i Belarus (13%).

Promene u Aziji, na Bliskom istoku i u Africi

Posle Evrope, region Asia-Pacific ostaje drugi najveći uvoznik oružja sa udelom od 31 procenta, uprkos ukupnom padu od 20 procenata.

Posebno se izdvaja pad kineskog uvoza od čak 72 procenta, dok su South Korea, Australia i druge države takođe smanjile kupovinu jer sve više razvijaju sopstvenu proizvodnju.

Zbog toga China prvi put od 1990-ih nije među deset najvećih uvoznika oružja na svetu.

Nasuprot tome, Japan je povećao uvoz za 76 procenata, a Taiwan za 54 procenta. I Japan i Južna Koreja gotovo kompletno naoružanje kupuju od SAD.

Na Middle East uvoz je opao za 13 procenata, iako su Saudi Arabia, Qatar i Kuwait i dalje među deset najvećih kupaca. Israel je povećao uvoz za 12 procenata, pri čemu 68 procenata dolazi iz SAD.

U Africi je Algeria zabeležila pad uvoza od 78 procenata, dok je Morocco povećao kupovinu za 12 procenata i postao najveći uvoznik na kontinentu.

U South America ukupni uvoz porastao je za 31 procenat, a Brazil je zabeležio snažan rast od 150 procenata.

Nova faza globalnog naoružavanja

Najnoviji izveštaj SIPRI-ja pokazuje da je Evropa ušla u novu fazu intenzivnog naoružavanja. Skok od 210 procenata u samo pet godina predstavlja istorijski presedan za kontinent koji je decenijama nakon Hladnog rata uglavnom smanjivao vojne nabavke.

Globalno tržište oružja tako se sve više okreće ka Evropi, dok Sjedinjene Države dodatno učvršćuju poziciju dominantnog izvoznika, a ruski izvoz prolazi kroz period značajnog pada.

Važno je naglasiti da tržište naoružanja funkcioniše drugačije od klasičnih tržišta. Odluke o kupovini najčešće su rezultat političkih i bezbednosnih procena, strateških partnerstava i dugoročnih vojnih planova, pa je „sloboda izbora“ u ovom sektoru često ograničena. Oružje, u krajnjoj liniji, ostaje pre svega instrument državne politike.