Američki predsednik Donald Tramp sprema se da svoju dugogodišnju opsesiju Grenlandom iznese pred ceo svet na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde planira da nastupi sa predlogom 99-godišnjeg najma ostrva, ali i pretnjama carinama teškim više milijardi dolara.

Prema navodima izvora, Tramp je naredio svom timu da pripremi nekoliko modela „rešenja za Grenland“, koje namerava da predstavi evropskim saveznicima. Istovremeno, u Briselu raste zabrinutost – u Evropskoj uniji se sve otvorenije govori o pokušaju prisilne aneksije teritorije koja pripada Danskoj.

„Ovo je najdublja transatlantska kriza još od rata u Iraku“, izjavio je jedan visoki zapadni zvaničnik.

„I sve se lomi oko ostrva za koje su Evropljani verovali da nikada neće postati tačka sukoba.“

Plan koji menja Arktik

Iako je Tramp javno negirao ideju o zakupu Grenlanda, izvori tvrde da je u privatnim razgovorima znatno popustljiviji. Navodno razmatra gotovo vek dug najam — tačnije 99 godina — što bi Sjedinjenim Državama obezbedilo faktičku kontrolu nad strateški izuzetno važnim arktičkim ostrvom bogatim resursima.

Druga opcija ide još dalje: stanovnicima Grenlanda ponuđen bi bio status sličan Portoriku. Time bi dobili američko državljanstvo, trgovinske povlastice i poreske olakšice, uz obećanje ekonomskog procvata za oko 56.000 stanovnika ostrva.

„Pokušavaju da sve predstave kao zlatnu ponudu“, rekao je jedan diplomata uključen u razgovore.

Carine kao oružje

U međuvremenu, Tramp pojačava pritisak. Javnim porukama direktno je povezao trgovinske kazne sa spremnošću Danske da se odrekne Grenlanda. Najavio je carine od 10 odsto na Dansku i njene saveznike, koje bi stupile na snagu već sledećeg meseca.

„Decenijama smo subvencionisali Evropu. Vreme je da Danska uzvrati — svetski mir je u pitanju“, poručio je Tramp, uz poruku da će carine ostati na snazi dok se ne postigne „potpuni dogovor o Grenlandu“.

Takve izjave izazvale su bes u evropskim prestonicama. U Briselu su održani hitni sastanci, a razmatra se i aktiviranje carina na američku robu u vrednosti od čak 93 milijarde evra.

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je na upotrebu tzv. „velike bazuke“ EU — mehanizma protiv ekonomske prisile koji do sada nikada nije primenjen.

NATO pod pritiskom

Kriza se preliva i na NATO. Američki ministar finansija poručio je da Evropa mora ostati pod „američkim bezbednosnim kišobranom“, dok je bivši potpredsednik Majk Pens podržao cilj preuzimanja Grenlanda, ali upozorio da su metode opasne.

„Uvođenje carina saveznicima kako bi se ostvario politički cilj ozbiljno dovodi u pitanje ustavna ovlašćenja“, rekao je Pens.

Davos – trenutak istine

Sada su sve oči uprte u Davos, gde bi Tramp mogao direktno da iznese svoje zahteve evropskim liderima.

„Ovo je trenutak istine“, poručuje jedan zapadni zvaničnik.

„Ili sledi kompromis, ili ulazimo pravo u trgovinsku i bezbednosnu krizu Zapada.“

Ono što je počelo kao ideja o kupovini ostrva, pretvorilo se u ozbiljan geopolitički sukob — i možda najveći test jedinstva Zapada u poslednjim decenijama.