OVO JE NAJVEĆA GROBNICA NA SVETU! 15 godina pakla u Gazi, siromaštvo, glas i smrt na sve strane!
Nakon 15 meseci sukoba, čini se da su Izrael i palestinska militantna grupa Hamas postigli dogovor o primirju. Trenutno se pregovaraju završni detalji sporazuma koji će biti sproveden u tri faze, dok je Gaza ostala potpuno razrušena. Ova palestinska enklava sravnjena je sa zemljom tokom sukoba, pri čemu je poginulo oko 46.000 ljudi. Ovo je najduži sukob od osnivanja Izraela 1948. godine.
Iako su posrednici, uključujući Katar i Sjedinjene Države, juče objavili da je dogovor o primirju postignut, izraelska vlada ga još uvek nije odobrila, jer premijer Benjamin Netanjahu tvrdi da Hamas stvara krizu u poslednjem trenutku.
Izraelski napadi na Gazu počeli su 7. oktobra 2023. godine, nakon što su pripadnici Hamasa prešli granicu, usmrtivši oko 1.200 ljudi i zarobivši 251 osobu.
Najduži sukob od 1948. godine
Kada su kopnene operacije počele nedelju dana nakon početka sukoba, mnogi su očekivali da će borbe trajati nedeljama. Međutim, sukob se protegao na 15 meseci, postavši tako najduži rat Izraela od osnivanja države 1948. godine.
U Izraelu su 7. oktobra većinom stradali civili, a napadi su bili bez presedana po svojoj žestini i obimu. Izraelski odgovor bio je jednako snažan.
Nakon kratkotrajnog primirja i oslobađanja talaca u novembru 2023. godine, izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će borbe biti nastavljene, obećavajući "potpunu pobedu" nad Hamasom.
Ovaj sukob izazvao je optužbe protiv Izraela za genocid.
Istoričar genocida i bivši vojnik izraelske vojske, Omer Bartov, naveo je da do maja 2024. godine „više nije bilo moguće poricati da je Izrael bio uključen u sistematske ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocidne akcije.“
Kancelarija UN za ljudska prava objavila je u novembru 2024. godine da podaci ukazuju na „očiglednu ravnodušnost prema civilnim žrtvama i posledicama korišćenih metoda ratovanja.“
Čak su i saveznici Izraela reagovali. Sjedinjene Države ograničile su isporuke oružja zbog zabrinutosti, dok je Velika Britanija u septembru suspendovala pojedine dozvole za izvoz oružja Izraelu.
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, kao i lidera Hamasa Mohameda Deifa, koji je navodno poginuo u Gazi, zbog navodnih ratnih zločina.
Razaranje u Gazi
Prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi, više od 46.000 Palestinaca izgubilo je život u izraelskim napadima, među kojima je većina civila. Broj poginulih čini oko dva procenta predratne populacije Gaze.
Identifikovano je preko 40.000 žrtava, uključujući 13.319 dece, od kojih je najmlađe imalo samo nekoliko sati.
Još 110.000 osoba je ranjeno, a više od četvrtine živi s trajnim posledicama poput amputacija, teških opekotina i povreda glave.
Zvanični broj poginulih ne uključuje one koji su stradali u ruševinama srušenih zgrada. Smatra se da je oko 10.000 ljudi ostalo zatrpano u ruševinama jer nije bilo dovoljno teške opreme za uklanjanje ostataka.
Osim toga, mnogi Palestinci preminuli su zbog gladi, nedostatka lekova, zaraznih bolesti i urušenog zdravstvenog sistema.
Masovna raseljenja i uništena infrastruktura
Intenzivno bombardovanje i masovno rušenje ostavili su čitave delove Gaze u ruševinama. Devet od deset domova je uništeno ili oštećeno, dok su škole, bolnice, džamije i drugi objekti takođe često bili meta napada.
Prema podacima UN-a, oko 1,9 miliona ljudi, što čini 90% stanovništva Gaze, raseljeno je. Mnogi od njih su bili primorani da se više puta sele, dok je 80% teritorije Gaze bilo pod naredbom za evakuaciju.
Obrazovanje i zdravstvena zaštita
Od 564 školske zgrade, 534 su oštećene ili uništene, dok nijedna ne funkcioniše. Više od 660.000 dece u Gazi više od godinu dana nema pristup formalnom obrazovanju.
Zdravstvene ustanove takođe su pretrpele ogromne gubitke. Više od 1.050 medicinskih radnika ubijeno je, dok je Svetska zdravstvena organizacija registrovala 654 napada na bolnice i klinike.
UN su zaključile da su izraelski „namerni napadi na medicinsko osoblje i ustanove“ ratni zločini.
Humanitarna kriza i životna sredina
Uništenje poljoprivrede i izraelska kontrola pomoći doveli su do masovne gladi. UN su saopštile da je 96% dece mlađe od dve godine i žena neuhranjeno, dok se 345.000 ljudi suočilo s katastrofalnom nestašicom hrane.
Polovina drveća u Gazi je uništena, dok su voda i tlo kontaminirani, čime je ugrožena dugoročna održivost ekosistema i života na ovom području.
Brojevi koji ilustruju razmere sukoba:
Palestinci poginuli u Gazi: 46.707 (uključujući 13.319 dece)
Povređeni: 110.265
Raseljeni: 1,9 miliona (90% stanovništva)
Uništene kuće: 436.000
Oštećene škole: 534 (95% škola)
Napadi na zdravstvene ustanove: 654
Ubijeni medicinski radnici: 1.050
(Gardijan)
BONUS VIDEO
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)