Glasanje za ustavne promene u Rusiji
Tanjug/AP
Glasanje za ustavne promene u Rusiji

Tanjug/AP

Glasanje za ustavne promene u Rusiji, Foto: Tanjug/AP

Juče je održan završni dan glasanja o promenama Ustava Ruske Federacije, koji je 1993. donela Jeljcinova administracija. Prvobitno je bilo planirano da se glasanje održi 22. aprila, međutim, zbog epidemije koronavirusa odloženo je za prvi dan jula.

Pročitajte još:

Kompletan glasački proces odvijao se u znaku epidemije kovida-19. Zbog propisanih ograničenja broja ljudi koji se mogu nalaziti u jednoj prostoriji, biračka mesta bila su otvorena čitavu nedelju.

Na ulazu svakom glasaču je merena temperatura, davan paket sa zaštitnom maskom, PVC rukavicama i olovkom za jednokratnu upotrebu.

Ukoliko bi se slučajno kod nekoga konstatovala temperatura, odmah bi bio sproveden u posebnu sobu za izolaciju, obaveznu na svakom glasačkom mestu, gde bi sačekao medicinsku ekipu koja će ga testirati na koronavirus.

Ovo glasanje ima defakto karakter referenduma, iako ga rusko zakonodavstvo ne prepoznaje kao takvo.

Boris Jeljcin

Youtube/Printscreen

Boris Jeljcin, Foto: Youtube/Printscreen

Razlog je što su već ispunjeni svi potrebni uslovi da važeći ustav bude promenjen, a to je podrška dve trećine deputata Dume, tri četvrtine senatora u Savetu Federacije i dve trećine teritorijalnih jedinica sa statusom subjekta Federacije.

Međutim, kako mi je pre nekoliko dana saopštio Leonid Slucki, predsednik Komiteta za spoljne poslove Dume "Ustav neće biti menjan ukoliko to ne budu želeli i građani".

Stoga, pošto je ovde reč o neobavezujućoj proveri narodne volje, kritike Zapada i liberalnih krugova na račun promene ruskog ustava već u startu značajno gube na autoritetu. Posebno je licemerno što te kritike dolaze od onih koji su podržali ustavno nasilje u Makedoniji, čiji su građani na referendumu bili protiv ulaska u NATO i promene imena države.

Takođe, isti dežurni kritičari Rusije blagonaklono su gledali na gaženje Ustava u Crnoj Gori, kada je Đukanovićev režim zabranio referendum o članstvu u NATO i odluku doneo u parlamentu spornog kredibiliteta.

Vladimir Putin

Tanjug/AP

Vladimir Putin, Foto: Tanjug/AP

Jedna od osobenosti ovog izjašnjavanja jeste i glasanje elektronskim putem.

Zainteresovanost za ovu mogućnost, prvi put eksperimentalno primenjenu na prethodnim lokalnim izborima u Moskvi, u vreme pandemije je povećana. To nije bilo naročito uspešno za vladajuću Jedinstvenu Rusiju, jer je na tim izborima dobila znatno manje glasova nego ranije. Ipak, sačuvali su većinu u gradskom parlamentu.

Da bi se elektronski registrovao za glasanje, građaninu je neophodno da lično ode u Gos-usluge i tamo na licu mesta napravi glasački profil. Elektronski registrovani birači gube pravo na neposredno izjašnjavanje putem glasačkog listića, a eksperti koji su osmislili softver tvrde da on pruža maksimalnu pouzdanost i zaštitu tajnosti glasanja.

Do glavnog dana za glasanje nisu zabeležene ozbiljnije povrede procedure, a moj lični utisak je da čitav proces protiče demokratski i transparentno. Na biračkim mestima bili su prisutni u svojstvu posmatrača i predstavnici društveno-političkih organizacija koje su protiv ustavnih promena, kao što je najjača opoziciona Komunistička partija.

Glasanje za ustavne promene u Rusiji

Tanjug/AP

Glasanje za ustavne promene u Rusiji, Foto: Tanjug/AP

Ni komunisti sa kojima smo razgovarali nisu imali posebnih zamerki na proces glasanja.

Organizovanjem glasanja u kompleksnim uslovima pandemije ruska država je demonstrirala sposobnost i snagu. Nove ustavne promene mogu predsedniku Putinu da obezbede još dva mandata.

Međutim, optužbe da im je to cilj su apsurdne, jer glasanje se u tom slučaju ne bi organizovalo u vreme pandemije, već bliže izborima 2022. Takođe, nije poznato da li će se Vladimir Putin ponovo kandidovati 2022.

Inače, da želi da ostane na vlasti, Putin bi to mogao ostvari jednostavnije, primenom istog „trika“ kao i 2008, kada se u jednom mandatu zamenio s tadašnjim premijerom Dmitrijem Medvedevom i ponovo kroz četiri godine bio predsednik, jer još važeći ustav zabranjuje više od dva uzastopna predsednička mandata. Takva odredba ostaće nepromenjena i u novom ustavu ako bude donet.

Preporučujemo:

Autor: Igor Damjanović, specijalno iz Rusije za Alo!