Miroslav Lazanski
Printscreen
Miroslav Lazanski

Printscreen

Miroslav Lazanski, Foto: Printscreen

- U logoru Jasenovac su ubijeni, zaklani moj deda Mihajlo Mijo Lazanski i moj stric Miroslav Lazanski, po kojem sam ja dobio ime. Oni su bili antifašisti, pomagali su ustanak protiv nemačkog okupatora. Uhvaćeni su od strane ustaša i poslati u logor Jasenovac. Možda vi u Rusiji ne znate, ali Jasenovac je, po načinu ubijanja ljudi, najstrašniji logor na teritoriji Evrope. Nemci su u Aušvicu spaljivali ljude u krematorijumu, prethodno iz ubijajući gasom. Prvo ih ubiju gasom, a potom ih spaljuju. U ustaškom logoru Jasenovac, na teritoriji kvislinške države NDH, bile su Picilijeve peći. Tu su živi ljudi spaljivani. To je jedinstven slučaj u Evropi - rekao je Lazanski.

Ambasador je ukazao na činjenicu da su se i nemački generali zgražavali nad zločinima u Jasenovcu.

Preporučujemo:

- Čak su se i nemački generali Vermahta time skandalizovali. U Jasenovcu je postojao nož, tzv. „srbosjek", koji se kačio za ruku i koji je omogućavao klanje velikog broja ljudi u malom vremenskom periodu. U Jasenovcu je, prema zvaničnim podacima jugoslovenskih komisija posle Drugog svetskog rata, ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja, Roma, Hrvata komunista i nekoliko Slovenaca antifašista, među kojima i moj deda i moj stric - kazao je on.

Lazanski je kazao da je Jasenovac bio dugo zapostavljana tema u SFRJ, a sve u ime bratstva i jedinstva.

- SFRJ je posle Drugog svetskog rata dugo zapostavljala pitanje Jasenovca u ime nacionalnog poverenja i bratstva i jedinstva. Sad vidimo da je to bilo pogrešno zbog događaja iz 1991. godine i to je bio, na neki način, pokušaj revizije istorije Drugog svetskog rata. Tek u zadnjih osam godina, zahvaljujući naporima Vlade Republike Srpske i zahvaljujući članu Predsedništva BiH iz redova srpskog naroda Miloradu Dodiku i predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, priča u Jasenovcu i plan da se podigne veliko spomen područje žrtvama Jasenovca je došlo u prvi plan. Jasenovac je simbol genocida nad srpskim narodom u Drugom svetskom ratu, kao što je Aušvic simbol Holokausta i genocida nad jevrejskim narodom u Evropi - rekao je Lazanski.

Ambasador Srbije u Rusiji je istakao da Srbija ne dozvoljava pokušaje revizije istorije.

- Danas kad imamo pokušaje revizije istorije Drugog svetskog rata, kada neki krugovi moći na zapadu pokušavaju da umanje doprinos naroda SSSR-a i veliku pobedu Crvene armije u Drugom svetskom ratu. Mi u Srbiji to ne dozvoljavamo. Mi znamo ko je pobednik Drugog svetskog rata, a to su pre svega Sovjetski Savez i Crvena armija. Kičma nemačkog Vermahta je slomljena u Staljingradu. Mi smo svesni da smo sa ruskim narodom bili saveznici i u Prvom i u Drugom svetskom ratu. Mi to savezništvo negujemo i danas i zahvalan sam organizatorima ove izložbe ovde - izjavio je on.

Lazanski je rekao da i dan danas, kada padne nivo Save, mogu se videti ljudske kosti žrtava Jasenovca.

- To je bio najstrašniji logor u porobljenoj Evropi gde je bilo i odvajanja dece, koja su slata u jedan logor. Mesto gde su ljudi ubijani na najmonstruozniji način. Nigde u Evropi u koncentracionim logorima nije postojao logor za političke zatvorenike kao u Jasenovcu. Zvao se „Jasenovac 3C", on je bio logor u logoru. U tom logoru nije bilo ni krova, ni strehe. Ljudi su živeli na otvorenoj ledini. Nisu imali ni hranu, ni vodu. Umirali su od gladi i tamo se pojavio kanibalizam. U Evropi. Po tome je Jasenovac jedinstveni primer. To je bilo najstrašnije mesto zločina, fabrika smrti. I dan danas kada padne nivo Save, možete da vidite ljudske kosti žrtava tog logora. Nažalost, Jasenovac je najveći srpski grad pod zemljom - izjavio je ambasador.

Pročitajte još:

Komentari (1)

Руфуст Бјелица

16.11.2020 09:59

Ништа чудно што се о Јасеновцу мало зна. Данас да направимо анкету по свету колико се зна о Јасеновцу и хрватским злочинима над србима изненадили би сте се колико људи није ни чуло за Јасеновац и страдања Срба у Хрватској од Другог светског рата до данас. Поставља се питање ко је крив што се у свету не зна за Јасеновац и страдање Срба у Хрватској од Другог светског рата до данас?