Radovan Karadžić
Tanjug/AP
Radovan Karadžić

Tanjug/AP

Radovan Karadžić, Foto: Tanjug/AP

I Kojić je izrazio nadu da će se žalbeno veće u ovom predmetu voditi činjenicama i dokazima, što je u interesu vladavine prava i pomirenja među narodima na ovim prostorima.

PROČITAJ JOŠ:

- Karadžić je i sada u žalbenom postupku jasno i nedvosmisleno dokazao da ne postoji nikakva odgovornost političkog rukovodstva u događajima koji mu se stavljaju na teret. Uvažavanjem tih činjenica i dokaza, prvi predsednik Srpske bi trebalo da se sa nama vrati u Srpsku, naveo je Kojić.

Hag se otvorio: Radovan Karadžić

Fonet AP

Hag se otvorio: Radovan Karadžić, Foto: Fonet AP

Sa druge strane, Kojić je u vezi sa Karadžićevim predmetom izrazio bojazan s obzirom na raniju praksu Haškog tribunala i prvostepene presude izricane srpskom vojno-političkom rukovodstvu.

- Sud je očigledno odbacivao sve ili najveći deo žalbi, odnosno dokaza koje je ulagala odbrana i bavio se njihovom paušalnom procenom. Bojazan postoji jer ni ranije presude nisu zasnovane na pravnim činjenicama, već na osnovu politika, objasnio je Kojić.

PREPORUČUJEMO:

On je ocenio da je Haški tribunal, koristeći nakaradnu kvalifikaciju krivičnog dela udruženi zločinački poduhvat, pokušavao da okrivi kompletno vojno-političko rukovodstvo Srpske za sve događaje iz devesetih godina prošlog veka.

- To nije dobro jer se izašlo iz okvira prava - ponovio je Kojić.

Izricanje drugostepene presude Karadžiću zakazano je za 20. mart u 14.00 časova. Drugostepena presuda biće izrečena nakon što su razmotrene žalbe odbrane i tužilaštva na prvostepenu, kojom je 2016. godine Haški tribunal osudio Karadžića na 40 godina zatvora.

Suđenje Radovanu Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine, a 24. marta 2016. godine donesena je prvostepena presuda, na koju su se žalili i odbrana i tužilaštvo. Karadžić je uhapšen u Srbiji 21. jula 2008. godine, a 30. jula prebačen je u Haški tribunal.