Market, kupovina, prodavnica, namirnice,
Shutterstock, ilustracija
Market, kupovina, prodavnica, namirnice,

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Tek oko trećine hrvatskih građana razume razliku između navođenja roka trajanja "upotrebiti do" i "najbolje upotrebiti do", objavilo je Ministarstvo poljoprivrede na temelju rezultata istraživanja koje su na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana sproveli Ministarstvo i Hrvatska agencija za hranu (HAH).

Stoga su Ministarstvo poljoprivrede i HAH pokrenuli informativnu kampanju putem video spota koji potrošačima objašnjava tu razliku na jednostavan način, kažu u Ministarstvu.

Pročitajte još:

 

"Osim nerazumevanja rokova trajanja, istraživanjem smo došli i do zabrinjavajućeg podatka da samo 10 odsto potrošača redovno čita deklaracije na proizvodima. To je takođe nešto što želimo promeniti", ističe direktorka HAH-a Darja Sokolić.

Sigurnost i kvaliteta

Iz Ministarstva objašnjavaju kako navod "upotrebiti do" ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smeli da konzumiraju, jer se radi o brzo pokvarljivim namirnicama koje mogu predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje (npr. sveže mleko, sveže meso, sveža riba i sl.).

Navod "najbolje upotrebiti do" govori o kvalitetu hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vreme sigurna za konzumaciju pod uslovom da se čuvala prema uputstvima navedenim na pakovanju i da pakovanje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne jamči da će proizvod biti jednake kvalitete jer hrana na primer počne da gubi aromu i sl., navode iz Ministarstva.

Prodavnica povrće voće namirnice

Shutterstock

Prodavnica povrće voće namirnice, Foto: Shutterstock

Naglašavaju pritom kako izgled, miris i ukus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili ukus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno čuvana. Stoga, apel Ministarstva poljoprivrede i HAH-a ide i u smeru i pravilnog čuvanja hrane, u skladu s navodima na deklaraciji, ističu iz Ministarstva.

Stop bacanju hrane

"Jedan od vodećih razloga bacanja hrane u domaćinstvima je i nerazumevanje navoda o rokovima trajanja, zbog čega i zdravstveno ispravna hrana često završi u smeću. To želimo da promenimo. Radimo na svim razinama da se bacanje hrane maksimalno smanji, da razvijemo kulturu doniranja hrane i da kroz IT platformu jače povežemo donatore hrane i posrednike koji tu hranu distribuiraju potrebama", istaknao je u saopštenju potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Inače, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 380.000 tona hrane.

 

Stoga su, primera radi, u nizu aktivnosti kojima bi se povećalo doniranje hrane Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska gospodarske komora juče održali radionicu za predstavnike proizvođača hrane i trgovce na kojoj je bilo reči o planiranim izmenama zakonodavnog okvira za doniranje hrane te je predstavljena i IT platforma za doniranje hrane.