Albanske zastave u Ulcinju
Alo.rs
Albanske zastave u Ulcinju

Alo.rs

Albanske zastave u Ulcinju, Foto: Alo.rs

Ovih dana, baš kao i prethodnih meseci, srpske zastave, ikone i krstovi nisu bili poželjni u Crnoj Gori, i ne samo to, ti simboli su zabranjivani od strane podgoričkih vlasti. Neki drugi simboli se više cene, simboli kojima se tera inat i kontra svemu što je srpsko u Crnoj Gori.

Tako su ovih dana u albanskim sredinama okačeni simboli Albanije, zastave ove zemlje se vijore zajedno sa crnogorskim zastavama, dok se srpske zastave spaljuju, skidaju i cepaju, a tamo gde su grafiti, čak i ruše buldožerima.

Prethodnih dana iznad ulica u Ulcinju vijorile su se albanske i crnogorske zastave, kojim se proslavlja "Dan neovisnosti Crne Gore" - 21. maj. Na ovaj dan, 2006. godine prestala je da postoji Državna zajednica Srbija i Crna Gora (2003-2006), naslednica Savezne Republike Jugoslavije (1992-2003).

Da podsetimo, referendum o nezavisnosti Crne Gore je bio referendum o državnoj nezavisnosti Republike Crne Gore. Održan je 21. maja 2006. godine. Prema zvaničnim rezultatima, većina građana koji su izašli na referendum opredelila se za nezavisnost Crne Gore. Od ukupno 484,718 građana sa pravom glasa, na referendum je izašlo 419,236 (86.49%). U prilog nezavisnosti se izjasnilo 230,711 građana, što je predstavljalo 47,5% u odnosu na ukupno biračko telo, odnosno 55,5% u odnosu na ukupan broj važećih glasova.

Rezultati referenduma, po opštinama

Referendumsko pitanje je glasilo: "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?". Ponuđeni odgovori su bili: DA ili NE. Za prvu opciju su se zalagale stranke okupljene oko "Bloka za nezavisnu Crnu Goru", dok su se za drugu opciju zalagale stranke okupljene oko "Bloka za očuvanje Državne zajednice Srbije i Crne Gore".

Vojska Crna Gora, Foto: Printscreen/YouTube

Za legitimnost referenduma bila je neophodna izlaznost od preko 50% upisanih birača, a za donošenje odluke o nezavisnosti bilo je potrebno da ta opcija premaši posebnu većinu od 55% važećih glasova. Konačni obračun procenata vršen je u odnosu na ukupan broj važećih glasova, a ne u odnosu na ukupan broj građana koji su izašli na glasanje, pošto su od broja izašlih odbijani nevažeći glasovi, koji nisu uzimani u obzir prilikom konačnog obračuna procenata.

Prema zvaničnim rezultatima, izlaznost je bila veoma visoka (86.49%), a opcija za nezavisnost je dobila 55,5% važećih glasova, tako da je referendum proglašen uspešnim, a Crna Gora je 3. juna proglašena za samostalnu i suverenu državu. Pripremu i sprovođenje referenduma pratile su brojne kontroverze koje su se odnosile na prava i položaj srpskog naroda u Crnoj Gori. 

Milo Đukanović, Foto: EPA

Tokom sprovođenja referendumskog procesa, došlo je do brojnih nepravilnosti, usled kojih je legitimitet zvanično saopštenih rezultata bio doveden u pitanje, a dodatne sumnje u regularnost referenduma su bile izazvane odnosom Republičke referendumske komisije prema brojnim prigovorima, koji su svi do jednog sumarno odbijeni.

Prema prethodnom dogovoru, Srbija je kao pravna naslednica Državne zajednice Srbije i Crne Gore nasledila članstvo u međunarodnim organizacijama, kojima je Crna Gora pristupila kao potpuno nova država. Ovo je bio drugi referendum o državnom statusu Crne Gore, dok je prvi referendum iz 1992. godine imao suprotan rezultat, sa 95,96% glasova za zajedničku državu.

Komentari (2)

Denny

21.05.2020 01:56

Sta ste i do sada trazili tamo? Ja sam bio poslednji put jos davne 2006 godine, i tada sam rekao NIKAD VISE , makar nikada i nigde ne otisao na more !!!

Krusevac

21.05.2020 18:42

Jadni šiptari uvek su bili i ostali nacionalna manjina i beda ljudska,šta će jadni neka ih malo neka misle da su bitni